Od 11 kriterija za ocjenu makroekonomskih neravnoteža Hrvatska u 2011. premašuje referentne vrijednosti za tri pokazatelja – salda međunarodnih ulaganja, promjene udjela u svjetskom izvozu robe i usluga te stope nezaposlenosti, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB) koja je danas predstavila i proceduru pri makroekonomskim neravnotežama u Europskoj uniji.
Riječ je o ukupno jedanaest pokazatelja koji u kombinaciji s postavljenim indikativnim granicama služe kao rano upozorenje postojanja određenih neravnoteža.
Utvrdi li se postojanje makroekonomskih neravnoteža u nekoj državi članici, ili se zaključi da za njih postoji znatan rizik, Europska komisija će obaviti dubinsku analizu gospodarstva te zemlje te preporučiti mjere za ispravljanje.
Hrvatska će 2013. sigurno biti ‘pod lupom’ Europske komisije i po pitanju proračuna i svih ostalih stvari, kažu u HNB-u napominjući kako je ove godine donijeti državni proračun za 2013. posljednji kojeg Hrvatska donosi potpuno neovisno, jer će sljedeće proračune morati slati Europskoj komisiji.
Iako Hrvatska izvješćem o mehanizmu za upozoravanje nije obuhvaćena, HNB u najnovijoj informaciji o gospodarskim kretanjima i prognozama donosi pokazatelje za članice EU i usporedive pokazatelje za Hrvatsku.
Prema tim pokazateljima u Hrvatskoj su u 2011. od ukupno 11 pokazatelja premašene referentne vrijednosti za tri pokazatelja – stanja međunarodnih ulaganja, udjela u svjetskom izvozu i stope nezaposlenosti (u trogodišnjem prosjeku referentna vrijednost je 10 posto, a za Hrvatsku 11,4 posto).
Kod stanja međunarodnih ulaganja Hrvatska, poput većine novih članica, ima iznimno visok negativan saldo, čak i znatno viši od prosjeka te skupine, navode iz HNB-a.
Hrvatska premašuje i referentnu vrijednost za stopu nezaposlenosti, a u središnjoj banci napominju kako će se taj trend vjerojatno nastaviti i u idućim godinama.
Hrvatska se i što se tiče konkurentnosti izvoza izdvaja iz skupine novih zemalja članica koje povećavaju svoj udjel, dok Hrvatska bilježi gubitak izvoznog udjela od gotovo 18 posto u prethodnom petogodišnjem razdoblju.
“Vrlo je vjerojatno da će u sljedećem Izvješću o mehanizmu za upozoravanje Hrvatska biti identificirana kao zemlja s potencijalnim makroekonomskim neravnotežama i visokim ranjivostima, za koju će Europska komisija provesti detaljnu analizu i pripremiti moguće preporuke za njihovo ispravljanje. I prije takvih očekivanih preporuka, vidljivo je da u Hrvatskoj treba provesti mjere ekonomske politike usmjerene na povećanje konkurentnosti i fleksibilnosti tržišta rada te konsolidacije javnih financija, kao i sve druge mjere kojima bi se mogao povećati potencijalni rast”, ističu iz HNB-a napominjući kako će Hrvatska, dok ne uđe u EU, dobiti neobvezujuće preporuke, a nakon ulaska u EU preporuke će biti obvezujuće.
