Oko 7 posto kućanstava i dalje ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana. Zatim, 47 posto kućanstava smatra da su ostali na istom. Ali, za oko 44% kućanstava njihovo sadašnje financijsko stanje još je lošije nego prije godinu dana.
U slijedećih godinu dana oko 11 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja. Oko 49 posto kućanstava procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali približno trećina (36%) kućanstava ocjenjuje da će im biti još lošije.
Znatno gore financije u odnosu na prethodnu godinu, više od prosjeka za zemlju u cjelini, navode građani u sjevernoj Hrvatskoj, u naseljima do 2 000 stanovnika, te oni s prosječnim mjesečnim primanjima kućanstva do 1.800 kuna. Malo goru situaciju navode i ispitanici u Istri s Primorjem, te oni iz kućanstava s prosječnim mjesečnim prihodom između 5.501 do 8.000 kuna.
U Hrvatskoj su buduće – znatno lošije – financijsko stanje (u slijedećih godinu dana) najviše istaknuli ispitanici u naseljima do 2 000 stanovnika, te oni s prihodom kućanstva do 3.500 kuna mjesečno, a najmanje tamo gdje prihodi prelaze 8.000 kuna. U Hrvatskoj gotovo svi građani očekuju rast cijena, najmanje u Istri s Primorjem ( 82%), a najviše u sjevernoj Hrvatskoj (96%).
Ispitanici u Slavoniji i Lici, Kordunu, Banovini najviše očekuju bitno veću nezaposlenost a najmanje to navode građani u Istri s Primorjem.
Gotovo polovina kućanstva jedva spaja kraj s krajem, prvenstveno u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj a najmanje u Zagrebu. No, u Zagrebu je najviše onih koji moraju smanjivati postojeću štednju.
Da u ovoj godini uopće neće moći štedjeti istakli su najviše u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji (po oko 68%). Lošije gospodarsko stanje najviše ističu u Istri s Primorjem te Lici ( 71% odnosno 74%), a najmanje u Zagrebu s okolicom (50%).
