Ovo su neki od podataka predstavljeni u novom izdanju publikacije „Investicijski fondovi” tvrtke TO ONE i mjesečnika Banka. Publikacija se izdaje dva puta godišnje, i daje pregled kretanja investicijskih i mirovinskih fondova te profile aktivnih fondova u Hrvatskoj.
Jedina pozitivna točka ove godine je ožujak u kojem je, doduše minimalno, porasla imovina fondova. – Je li taj porast svjetlo na kraju tunela ili vlak koji dolazi, – retorički je pitao glavni urednik Banke Josip Galinac okupljene stručnjake i novinare i time počeo raspravu o fondovima u Hrvata.
Razlog pada – nemaštovitost i strah
Pad od 20,82 milijarde kuna tijekom prošle i ove godine, stručnjaci objašnjavaju korelacijom sa svjetskim slomom financijskog sektora. – Veza između financijske krize SAD-a, Europe i Hrvatske najviše je manjak ideje lokalnih investitora kao i nedovoljno dobro komunicirana državna politika, – smatra predsjednik Uprave ZB Investa Petar- Pierre Matek.
U novčanim fondovima najviše novaca
Najviše novaca građani stavljaju u novčane fondove, bilo kunske, eurske ili dolarske. Ukupna imovina u novčanim fondovima je 3,77 milijardi kuna, gotovo polovica od ukupne količine koju građani štede.
Građani novčane fondove smatraju „sigurnim lukama” i oni su trenutno znatno popularniji od mješovitih ili dioničkih fondova. Ovisno o kretanju kune u odnosu na euro, građani se prebacuju iz kunskih u euro novčane fondove. – Građani koji su pokušavali špekulirati sa dionicama, sada to rade sa valutama, – rekao je Matek.
Budući trendovi
Kao dio sadržaja napravljena je i anketa sa fond-menadžerima u Hrvatskoj i regiji. Anketom se pokušavaju predvidjeti trendovi u ovom poslovanju. Fond menadžeri tako smatraju da dolazi razdoblje preuzimanja manjih društava koja sama ne mogu osigurati stabilno poslovanje, a očekuju i pripajanja fondova unutar istih društava.
