Prema podacima koje je iznijela, strane pravne i fizičke osobe prevladavaju kao nositelji prava zaštite intelektualnog vlasništva s udjelom od 69 posto u zaštiti putem žigova, 93 posto putem patenata i 73 posto putem industrijskog dizajna.
Može se očekivati, kaže Kuterovac, da će broj inozemnih korisnika dodatno porasti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.
Patenti tek dva posto
Na kraju 2009. godine, kako je izvijestila, u Hrvatskoj je bilo 135.763 zaštićena prava intelektualnog vlasništva pri čemu prevladavaju žigovi sa 95 posto, dva posto su patenti, a tri posto industrijski dizajn.
Hrvatska u svjetkoj raspodjeli zaštite intelektualnog vlasništva sudjeluje s 0,7 posto u žigovima, 0,1 posto u industrijskom dizajnu i s manje od 0,1 posto u patentnoj zaštiti.
Kod patenata, u Hrvatskoj dominiraju fizičke osobe, a to je, kako je istaknula, svjetski presedan jer u svijetu patentnu zaštitu koriste uglavnom tvrtke.
Hrvati na kraju liste inovatora
Unatoč tome, prema broju patenata prijavljenih Europskom patentnom ured Hrvatska je na začelju među europskim zemljama – iza nje je samo Rumunjska.
Najavila je da će Državni ured za intelektualno vlasništvo uputiti Vladi prijedlog izmjena strategije razvoja intelektualnog vlasništva, s naglaskom na veću primjenu zaštite intelektualnog vlasništva u industriji.
Ta primjena trebala bi biti olakšana normativnim stanjem sustava zaštite intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj u koji su ugrađeni najviši međunarodni standardi zaštite i koji je potpuno usklađen s europskim rješenjima, naglasila je.
Inovacije kao motor gospodarstva
Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj James Foley u svom je izlaganju govorio o potencijalu inovacija i zaštite intelektualnog vlasništva za gospodarski rast.
Kako je rekao, SAD pozdravlja napredak Hrvatske u pregovorima s EU-om, a podupire i reforme usmjerene modernizaciji ekonomije u kojima značajno mjesto trebaju imati inovacije.
Inovacije, istaknuo je, povećavaju produktivnost, ekonomski rast i stvaraju nova radna mjesta.
Izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića Helena Kasanić ocijenila je da se u Hrvatskoj u dovoljnoj mjeri ne prenosi znanje iz obrazovnog u gospodarski sustav. To je važno, jer je znanje temelj razvoja, dodala je.