Istraživanje je pokazalo kako su Hrvati nedovoljno upoznati s prednostima i isplativošću ulaganja u različite vrste osiguranja, uključujući i životno, no među aktualnim oblicima štednje građana, ono se ipak nalazi odmah iza štednje u bankama.
Od 35% građana koji imaju neki oblik štednje, svaki drugi ima depozite u bankama, a njih 42% uplaćuju životno osiguranje. Novce u čarapi i dalje drži 18 posto. U posljednjih desetak godina životna su osiguranja u Hrvatskoj znatno porasla, a premija se više nego ustrotručila, zaključeno je na okruglom stolu.
Manjak povjerenja
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1000 građana starijih od 15 godina među kojima se njih 15 posto odlučilo za životno, a samo 2 posto za privatno zdravstveno osiguranje. Većina korisnika oba oblika osiguranja namjerava nastaviti uplaćivati police, čak i ako nisu zadovoljni cijenom i kvalitetom.
Kad je riječ o povjerenju i isplativosti finacijskih ulaganja, najviše se vjeruje savjetima i iskustvima obitelji i prijatelja (82%), a iza njih slijede osobni bankari i agenti čijim savjetima vjeruje 64 posto građana. Najmanje se vjeruje reklamama finacijskih institucija.
Nužno se pozicionirati
“Svrha životnog osiguranja je zaštititi buduće prihode osiguranika u kasnijim godinama života te se moramo pozicionirati u odnosu na druge štedne proizvode, jer se životno osiguranje kod mnogih i dalje ne doživljava na taj način”, izjavio je Željko Jukić, direktor sektora životnih osiguranja Croatia osiguranja.
Snježana Bertoncelj, predsjednica Udruženja osiguravatelja HGK i predsjednica Uprave Erste Osiguranja VIG izjavila je kako je u srži osiguravateljskog posla rizik pa osiguravajuća društva u startu gube uturku s bankama.
Prof. dr. Marijana Ivanov sa zagrebačkog ekonomskog fakulteta istaknula je kako su studenti nedovoljno upoznati s prednostima i manama životnog osiguranja te dodala da bi osiguravajuće tvrtke s ciljem dugoročnog vezivanja uz klijente, onima mlađe životne dobi u početku trebali nuditi kratkoročne instrumente osiguranja.
