Ministar prometa i komunikacija Federacije BiH Nail Šećkanović izjavio je za ovaj list kako će o tome uskoro biti vođeni konkretni razgovori predstavnika entitetskih i državne vlasti BiH.
Prije svega ipak politika
– S obzirom na to da je riječ o političkom pitanju, konzultirat ćemo se s odgovarajućim tijelima vlasti, – kazao je Šećkanović.
O ponudi da se Hrvatskoj dade koncesija za gradnju dijela ključne jadranske prometnice preko teritorija BiH predstavnici dvije države su već razgovarali prije dva tjedna.
Šećkanović drži kako je novi prijedlog dobar te pojašnjava da bi on značio gradnju velike petlje kod Počitelja.
Sam magistralni putni pravac kroz BiH prolazio bi hercegovačkim zaleđem odnosno područjem između Stoca i Neuma te potom između Trebinja i Dubrovnika. Za Bosnu i Hercegovinu ova autocesta dobit će pravi značaj kada se izgradi pravac Budimpešta – Ploče, koji će povezati sjever i jug Bosne i Hercegovine.
Spoj koridora V c i Jadransko-jonske autoceste bio bi pak kod mjesta Bijača, kako je to i do sada predviđeno, unatoč zalaganjima nekih interesnih skupina u BiH da se ta točka premjesti u zaleđe Neuma.
Južnoeuropska cesta od značaja za Hrvatsku
– Problem povezivanja Neuma s ključnim regionalnim prometnim pravcem BiH bi riješila priključnom cestom, – pojasnio je ministar Šećkanović.
Jadransko-jonska autocesta prolazi kroz čak osam država – Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju i Grčku.
Za Hrvatsku ovaj pravac ima posebno važan značaj. Prema studijama, gotovo polovica autoceste prolazi Hrvatskom. Osim toga, pravac je najvećim dijelom identičan već izgrađenoj autocesti Zagreb – Split, pa su ulaganja u ovaj pravac što se Hrvatske tiče minimalna.
http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/tabid/54/Default.aspx
