U kolovozu je inflacija u Hrvatskoj dosegnula 4,0 posto, što je njezina najviša razina u posljednje tri i pol godine i viša nego što se očekivalo, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Prema podacima DZS-a, u kolovozu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na srpanj za 0,5 posto, dok su u odnosu na kolovoz prošle godine porasle za 4,0 posto.
To predstavlja ubrzanje inflacije, s obzirom da je u srpnju iznosila 3,4 posto na godišnjoj razini.
Inflacija od 4 posto nije zabilježena još od od veljače 2009. godine, kada je iznosila 4,2 posto, i viša je nego što se očekivalo. U anketi Hine pet makroekonomista procjenjivalo je u prosjeku da su potrošačke cijene u kolovozu porasle za 3,5 posto na godišnjoj razini.
U kolovozu su, u odnosu na srpanj, cijene dobara porasle za 0,6, a usluga za 0,1 posto.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u kolovozu su, u odnosu na srpanj, najviše porasle cijene prometa, 2,7 posto, pod utjecajem viših cijena goriva za osobna vozila.
Cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle su za 0,8 posto, dok su cijene alkoholnih pića i duhana ojačale za 0,7 posto.
Cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva porasle su, pak, za 0,5 posto, dok su cijene rekreacije i kulture ojačale za 0,3, a cijene ugostiteljskih usluga i ostalih dobara i usluga za 0,1 posto.
Porast indeksa potrošačkih cijena u kolovozu je ublažio pad cijena odjeće i obuće za 3,3 posto u odnosu na srpanj, što se zahvaljuje dodatnim sezonskim sniženjima. Cijene obrazovanja istodobno su pale za 0,3, a cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja za 0,1 posto.
Cijene komunikacija i zdravstva ostale su u kolovozu nepromijenjene u odnosu na srpanj.
Na godišnjoj su razini najviše, 13,1 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva.
„U ovoj kategoriji visoke godišnje stope rasta ostvaruju cijene električne energije, 22,1 posto, i plina, 28,6 posto, zbog poskupljenja u svibnju, no rast cijena bilježe i ostale komponente“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
S rastom od 4,7 posto na godišnjoj razini slijede cijene prehrane i bezalkoholnih pića, dok su alkoholna pića i duhan poskupili za 4,6 posto.
„Na godišnjoj razini rast cijena očekivano je najviše potaknut višim cijenama energije i prehrane. Naime, potrošačke cijene bez energije porasle su tek 2,3 posto na godišnjoj razini, a isključimo li iz indeksa i cijene prehrane, rast iznosi svega 1,0 posto. Cijene prehrane bilježe godišnji rast od 5,1 posto, pri čemu su najviše rasle cijene voća, 16,9 posto, i povrća, 19,3 posto, što je vjerojatno posljedica dugotrajnog sušnog razdoblja“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.
U segmentu rekreacije i kulture cijene su na godišnjoj razini porasle 2,6 posto, a s rastom od 2,5 posto slijede cijene zdravstva te ostalih dobara i usluga.
U segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobne automobile, cijene su u prosjeku porasle za 1,8 posto na godišnjoj razini, dok su cijene pokućstva i opreme za kuću ojačale za 1,7 posto.
Najveći pad, 5,0 posto, na godišnjoj su razini zabilježile cijene odjeće i obuće, dok su u segmentu komunikacija cijene pale za 2,3 posto. Ugostiteljske usluge pojeftinile su na godišnjoj razini 2 posto, dok su cijene u obrazovanju pale 0,5 posto.
„S obzirom na slabu domaću potražnju i izostanak gospodarskog oporavka, pritisci na rast cijena na strani potražnje na domaćem tržištu izostaju. Ipak, povećanje stope PDV-a, poskupljenje električne energije i plina te više cijene prehrambenih proizvoda bit će do kraja godine vidljivi u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Stoga, za cijelu godinu očekujemo prosječnu godišnju stopu inflacije oko 3 posto“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.
