U Zagrebu je od 2008. godine nestalo 31 tisuću radnih mjesta, u Primorsko-goranskoj županiji deset tisuća, Splitsko-dalmatinskoj 9,5 tisuća, Osječko-baranjskoj 8,3 tisuće… Sveukupno, javlja MojPosao, Hrvatska je u četiri godine izgubila oko 160 tisuća radnih mjesta, a neslavna titula glavnog gubitnika pripala je Brodsko-posavskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
Brođani su prvi u zemlji po udjelu izgubljenih radnih mjesta u ukupnoj zaposlenosti – bez posla je u toj županiji ostao svaki sedmi zaposleni, a kriza im je prebrisala 6 tisuća radnih mjesta. Krapinsko-zagorska županija je imala rekordan porast nezaposlenosti – za 83 posto više nego u 2008. godine. U toj se županiji pretkrizne 2008. godine stopa nezaposlenosti spustila neznatno ispod 10 posto i činilo se da se nalazi među pet najboljih u državi, ali kriza je bila kobna za Zagorje jer nije bilo novog zapošljavanja, a izgubljeno je 3.300 radnih mjesta. Nezaposlenost se u Krapinsko-zagorskoj županiji povećala na čak 17,9 posto, piše Večernji list.
Loše, prema pokazatelju nezaposlenosti, stoji i Zagrebačka županija u kojoj je nezaposlenost povećana 63 posto, a dobrim se ne mogu pohvaliti ni dvije najbolje jedinice: Grad Zagreb i Istarska županija koji i dalje jedini u Hrvatskoj imaju manje od 10 posto nezaposlenih, ali i povećanje broja nezaposlenih od 50 posto.
Najmanje promjene u nezaposlenosti imale su – Karlovačka (4 posto) i Ličko-senjska županija (7 posto), u kojima ni prije krize nije bilo velike fluktuacije u zapošljavanju – u Lici je izgubljeno 581 radno mjesto, a broj nezaposlenih veći je za 210, pa se pretpostavlja da su otpušteni završili u mirovini. Ako bi se kriza mjerila po broju nezaposlenih, tada je nisu bitnije osjetili ni u Zadarskoj županiji, gdje je sada svega 9 posto više nezaposlenih nego 2008.
Istočna Slavonija i Posavina i dalje prednjače po stopi registrirane nezaposlenosti, pokazalo je najnovije istraživanje Zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti potkraj 2011. godine. Tako je u Brodsko-posavskoj županiji bez posla 32 posto radno aktivnog stanovništva, u Vukovarsko-srijemskoj 29,6 posto, Virovitičko-podravskoj 30,5 posto, Sisačko-moslavačkoj 29,8 posto. Grad Zagreb i Istarska županija imali su 2008. samo 5 posto nezaposlenih, a Primorsko-goranska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska oko 9 posto da bi sada riječko i varaždinsko područje skočilo iznad 13 posto, Zagorje na gotovo 18 posto, a Zagreb i Istra na 8 posto.
Svako drugo radno mjesto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sezonsko je, u Šibensko-kninskoj županiji 39 posto svih radnih mjesta su sezonska, U Virovitičko-podravskoj svako treće, slično kao i u Vukovarsko-srijemskoj i Zadarskoj. Grad Zagreb je tek u krizi udio sezonskih poslova povećao na 3 posto (s1,6 posto), a malo sezonaca ima i Krapinsko-zagorska županija – 5 posto, te Međimurska županija – 7 posto.
