U tekstu pod naslovom “Hrvatska među rekorderima po visini stopa PDV-a”, autorica se osvrće na jednu od mjera koje je krajem rujna Vlada predstavila za smanjenje proračunskog deficita – povećanje međustope PDV-a s 10 na 13 posto.
Najavljeno je da bi ta međustopa stupila na snagu 1. siječnja 2014. godine, što znači da bi se već za tri mjeseca veći PDV trebao obračunavati na jestiva ulja i masti, bijeli šećer, dječju hranu, opskrbu vodom, ugostiteljske i turističke usluge, određene novine i časopise, ulaznice za koncerte i časopise za kulturu i umjetnost.
“Tri postotna boda naizgled ne predstavljaju veliku promjenu, no implikacije su mnogo veće: stope PDV-a će biti među najvišim u EU, a nova porezna promjena donosi dodatni nemir u gospodarstvo i šalje poruku o nestabilnom poreznom okruženju”, upozorava Kesner-Škreb.
Iznoseći podatke o općoj, međustopi i sniženoj stopi PDV-a u 28 zemalja članica EU, Kesner-Škreb ističe kako su opća i predložena međustopa PDV-a u Hrvatskoj više od prosjeka EU 28 – opća stopa u Hrvatskoj je 25 posto, dok je za EU28 prosjek 21,5 posto; kod međustope u Hrvatskoj se predlaže 13 posto, dok je prosjek u EU28 10,4 posto.
Snižena pak stopa PDV-a u Hrvatskoj od 5 posto niža je od prosjeka EU28 od 6,7 posto.
“Iako je veliki broj zemalja EU tijekom gospodarske krize povisio opće stope PDV-a, Hrvatska se s općom stopom od 25 posto, jednakom onoj u Švedskoj i Danskoj, nalazi u samom europskom vrhu. Nadmašuje je jedino Mađarska sa stopom od 27 posto”, zamjećuje Kesner-Škreb.
Veliki broje zemalja EU, njim 18 primjenjuje međustopu, dok preostalih deset ne koristi međustopu, već se odlučilo samo za dvije stope (opću i sniženu).
Izuzetak je Danska koja uopće ne koristi snižene stope, već sva dobra i usluge oporezuje jednom stopom PDV-a od 25 posto.
Hrvatska bi, navodi Kesner-Škreb, nakon povećanja međustope na 13 posto opet bila među rekorderima u EU jer će po visini te stope biti četvrta, odmah nakon Mađarske (18 posto), Finske (14 posto) i Irske (13,5 posto).
I zemlje našeg okruženja koriste niže međustope od one koja se predlaže za Hrvatsku – Austrija 12 posto, Italija 10 posto, a Slovenija nema uopće međustopu, već koristi sniženu od 9,5 posto.
“Nije problem samo to što ćemo po visini stopa PDV-a biti u samom europskom vrhu, već što se hrvatske stope PDV-a prečesto mijenjaju”, smatra autorica.
Podsjeća kako je međustopa u Hrvatskoj prvi put uvedena 2006. i na usluge smještaja i prehrane u hotelima, ali i kako se već 2007. počelo sa širenjem primjene međustope od 10 posto na novine i časopise.
“Nakon toga pet godina nije bilo promjene međustope, da bi se od 1. ožujka 2012. do danas, u tri promjene Zakona o PDV-u, njen obuhvat stalo proširivao. Tako se od jedne usluge koja je bila oporezivana međustopom 2006., do 2013. broj proizvoda i usluga povećao na deset. A u 2014. slijedi opet nova promjena – povišenje međustope s 10 na 13 posto”, navodi autorica.
Podsjeća pritom kako je još prof. Hanžeković učio svoje studente da je “stari” porezni sustav dobar sustav, tj. pojednostavljeno rečeno – pogubno je često mijenjati poreze i unositi neizvjesnost u poslovanje poduzeća.
“A neizvijesnost je neprijatelj investicija. Koji će strani investitor doći u zemlju u kojoj ga država 2014. iznenađuje s novim stopama PDV-a, samo nekoliko mjeseci nakon što je u srpnju 2013. donijela posve novi zakon o PDV-u? Kako poslovni subjekti mogu planirati svoju budućnosti i ulaganja kada se porezi (ovaj put PDV) tako često mijenjaju?”, pita Kesner-Škreb i napominje kako poduzetnici trebaju odlučiti i hoće li apsorbirati predloženo povećanje međustope PDV-a i smanjiti svoje profite ili će jednostavno povećati svoje cijene, odnosno kako ostaje za vidjeti kako će se povećanje međustope PDV-a u konačnici odraziti i na hrvatsku inflaciju.
Napominje i kako možda nema previše smisla raspravljati o sniženim stopama PDV-a, jer danas, kad je Hrvatska članica EU, budućnost i njene međustope ovisi o promjenama u europskom sustavu. A u EU u tijeku je preispitivanje PDV-a u smjeru izgradnje jednostavnijeg i efikasnijeg sustava s manjim brojem izuzeća i sniženih stopa, navodi Kesner-Škreb i napominje kako se Komisija zalaže za ograničeno korištenje sniženih stopa te planira do kraja ove godine donijeti i određene prijedloge.
