– U odnosu na prošlu godinu, kada je Hrvatska bila na 61. mjestu, ove smo godine pali za 11 mjesta, na 72. poziciju. Uz Hrvatsku, najveći pad od usporedivih europskih zemalja pretrpjele su Litva i Latvija. Latvija je pala za 14 mjesta a Litva za devet – izjavio je član vijeća i ekonomist Mladen Vedriš.
Pali u “donju polovicu” svijeta
– Ovogodišnje istraživanje prvi je put Hrvatsku svrstalo u drugu polovicu ljestvice, među zemlje poput Bugarske i Ukrajine, od kojih smo tradicionalno postizali bolje rezultate, izjavio je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darko Marinac.
Upozorava kako su nam najveći problemi neučinkovita javna uprava i neproduktivni javni rashodi, korupcija, zabrinjavajuće veze između plaća i produktivnosti i neodgovarajuće obrazovanje radne snage. Tome pridaje i naše zaostajanje u inovativnosti.
– Trebamo radikalne promjene, koje nisu moguće za mjesec dana, ali trebamo ih početi rješavati odmah kako bismo imali nekakve izglede za bolji život – izjavio je Marinac.
Za bolju konkurentnost trebamo ozbiljne rezove
Smatra kako se samo spremnošću da se povuku radikalni potezi i provedu strukturne reforme možemo vratiti na pozicije gdje smo bili i biti konkurentniji od zemalja u okruženju.
Član vijeća za konkurentnost i predsjednik uprave HT-a Ivica Mudrinić izjavio je da je Hrvatska nekonkurentna zemlja u smislu privlačenja stranoga kapitala. Ustvrdio je da kapital bježi iz zemlje u kojoj se često mijenjaju zakoni, što također pogoršava konkurentnost gospodarstva.
– Donosimo zakone bez analize njihovih učinaka te ih često mijenjamo – izjavio je Mudrinić.
Istaknuo je da osim zakona o pušenju i umjetnoj oplodnji, koji su medijima zanimljivi, postoji i niz drugih koji su nedorađeni, no oni nisu toliko u fokusu javnosti.
Sindikati se povlače iz vijeća
Članica vijeća i predsjednica Saveza samostalnih sindikata Ana Knežević najavila je da sindikati više neće sudjelovati u radu Nacionalnog vijeća za konkurentnost ako se u njega ne uključi Vlada, a ne neki, kako kaže, trećerazredni predstavnici ministara. “Stalno pravimo račun bez krčmara”, zaključuje.
Smatra kako u državi neće biti bolje sve dok “gospodin Pevec traži pomoć od države i očekuje da će porezni obveznici platiti za njegove poslovne probleme”.
– Tjerao je sindikate iz firme zaštitarima, osnivajući svoju tvrtku uništio je stotinjak malih poduzetnika, a sada ima petlje tražiti državnu pomoć – ističe Knežević.
Rumunji i Crnogorci bolji od nas
Od 12 stupova konkurentnosti, najveći smo pad zabilježili u efikasnosti tržišta rada (pad za 24 mjesta) te efikasnosti tržišta roba (pad za 18 mjesta), čime smo ostvarili pozicije lošije od 90. mjesta među 133 zemlje.
Lošim je ocijenjena i kvaliteta financijskog tržišta, poslovna sofisticiranost te kvaliteta institucija.
S druge strane, dobri rezultati u protekle dvije godine osigurali su nam rastući rang makroekonomske stabilnosti, kao i zadovoljavajuću poziciju zdravstva i primarnog obrazovanja, tehnološke spremnosti te infrastrukture.
U usporedbi sa zemljama Europske unije, ove su nas godine prestigle Mađarska (58.), Rumunjska (64.) i Crna Gora (62.). Slovenija je zabilježila skok od pet pozicija (37.), a Poljska od sedam mjesta (46.).
[infopunkt 930 2]
