Kriza je opomena i šansa za budući ekonomski razvoj
Govoreći na konferenciji “Hrvatsko novčarsko tržište”, guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski istaknuo je kako krizu treba shvatiti kao drastičnu opomenu o posljedicama koje mogu nastupiti – i već jesu, zbog prethodnog zanemarivanja problema održivosti gospodarskog rasta.
– Shvatimo li tu opomenu, tada je kriza ujedno i šansa za drugačiji početak promišljanja budućeg ekonomskog razvoja – smatra Rohatinski.
Guverner je ocijenio kako bi opomena bila još teža da je HNB vodio drugačiju monetarnu politiku te da odgovor na to imamo li za drugačije promišljanje budućeg ekonomskog razvoja snage, znanja i volje nećemo morati dugo čekati.
Banke ne žele podržavati državnu potrošnju
Rohatinski je rekao da je monetarni sektor izdržao prvi udar financijske krize, da se konsolidira i da je stabilan, ali da nije ostao netaknut i da više nema kapacitet podržavati dosadašnju dinamiku rasta agregatne potražnje, niti su banke spremne neselektivno nastaviti s ekspanzivnom politikom ponude kredita.
Za razliku od monetarnog, realni sektor još pada, ali to nije isključiva posljedica krize nego akumuliranja nekoliko faktora, rekao je, dodavši da se industrijska proizvodnja još od ožujka 2008. smanjuje po prosječnoj stopi od 0,7 posto mjesečno.
Dodao je da likvidnost na domaćem tržištu nije bila dovoljna za financiranje države, pa je jedino monetarnom politikom mogla biti spriječena nesolventnost države te da bi bilo bolje da je novac išao izravno u poduzeća, a ne preko države, ali da nije bilo izbora.
Turizam nije spas za deficit
Ocijenio je da je ključni strukturni problem hrvatske ekonomije deficit platne bilance te kako nema šanse da turizam i slične grane pokriju taj deficit. Realni sektor suočava se s monetarnim i financijskim ograničenjima koje je u znatnoj mjeri sam izazvao, kazao je guverner, ocijenivši da se devizno ograničenje ne može pokrivati monetarnim akrobacijama, već zahtijeva prilagodbu realnog sektora.
Uz ta ograničenja proizlazi potreba smanjenja deficita tekuće platne bilance sa 4,5 milijardi eura u 2008. na 2,8 milijarda eura u 2009., a to pretpostavlja smanjenje uvoza roba i usluga za oko 16 posto.
– U tim će okvirima monetarna politika podržavati likvidnost sustava samo do razine koja neće destabilizirajuće djelovati na tečaj i financijski sustav – objasnio je Rohatinski.
Ako se to potvrdi, u 2009. može se očekivati smanjenje domaće agregatne potrošnje za pet-šest posto i pad BDP-a za oko četiri posto. Može li taj pad biti manji, ovisit će o razvoju prilika u svijetu, kazao je Rohatinski.
Nova zaduženja države
Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić najavio je da će se država radi financiranja fiskalnog deficita i dospjelih obveza u 2009. zadužiti za ukupno 15,3 milijarde kuna.
