Isključi li se efekt proknjižavanja tog kružnog ulaganja, navode u HNB-u, inozemna ulaganja u Hrvatsku u prošloj su godini na razini od oko 900 milijuna eura.
Statistika inozemnih ulaganja, koju je središnja banka objavila na svojim internet stranicama, pokazuje da su vlasnička ulaganja u prošloj godini iznosila 521 milijun eura, zadržane zarade 540,5 milijuna eura, dok se kod dužničkih, odnosno ostalih ulaganja (koja obuhvaćaju trgovinske kredite, kredite te valute i depozite) u prošloj godini bilježi odljev u iznosu od oko 621 milijun eura.
Najveći odljev…
Podaci po djelatnostima, pokazuju da je nekoliko njih koja su u prošloj godini zabilježila negativne vrijednosti, a najveći je odljev bio u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda i iznosio je 485 milijuna eura. I kod pošte i telekomunikacije u prošloj je godini zabilježen odljev i iznosio je 132,2 milijuna eura.
Najveći je pak priljev stranih ulaganja u 2010. godini zabilježen kod ostalih poslovnih djelatnosti gdje je iznosio 249,3 milijuna eura, a slijede financijsko posredovanje, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, s iznosom od 186,6 milijuna eura, vlasnička ulaganja u nekretnine sa 156,7 milijuna eura, itd.
Najviše uložili Belgijanci
Po zemljama, u prošloj su godini u Hrvatsku najviše uložile tvrtke iz Belgije (116,3 milijuna eura), Italije (112,8 milijuna eura) i Luksemburga (111,6 milijuna eura), dok se odljev bilježi kod Nizozemske s povlačenjem u iznosu od 297,5 milijuna eura).
Po podacima HNB-a, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja prošle godine iznosila su ukupno 24,47 milijarde eura.
Po djelatnostima najveći se iznos, od 8,6 milijardi eura, odnosi na ulaganja u banke.
U 18 godina najviše uložili Austrijanci
Slijede ulaganja u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini u iznosu od 2,8 milijardi eura u proteklih 18 godina, u proizvodnju naftnih derivata 1,6 milijardi eura, te u poslovanje nekretninama u što su stranci uložili ukupno 1,4 milijarde eura.
U proteklih 18 godina najviše su u Hrvatsku investirali ulagači iz Austrije (6,2 milijarde eura), a slijede ulagači iz Nizozemske (3,7 milijardi eura), Njemačke (2,9 milijardi), Mađarske (2,3 milijarde eura) i dr.
