Hrvatska za istraživanja i razvoj izdvaja 0,81 posto BDP-a-potrebno je znatno više

Istaknuvši da prema indikatorima inovativnosti nacije, koja se prati na EU razini, Hrvatska niz godina zaostaje u odnosu na primjerice susjednu Sloveniju i neke druge europske zemlje, Radman je iznio i podatke da je na ljestvici ukupnog inovacijskog kapaciteta Hrvatska na 66. mjestu, dok je Slovenija na 22., a znatno razvijenija Finska na 5. mjestu.

Slabo iskorišteni potencijali znanstveno-istraživačkih institucija

Pritom je hrvatski položaj nešto bolji, na 31. mjestu, kada se gleda kvaliteta znanstveno-istraživačkih institucija, ali su potencijali tih institucija slabo iskorišteni. Nedovoljno su umrežene i slabo surađuju s drugim međunarodnim sličnim institucijama pa je po toj suradnji Hrvatska na 75. mjestu. Još slabiju poziciju, 121. mjesto, Hrvatska na toj ljestvici drži u segmentu Vladine nabavke naprednih tehnologija koje su poticaj za inovativnost.

Hrvatska ne stoji dobro ni po pitanju izdvajanja za istraživanje i razvoj, jer iz svog BDP-a u to ulaže svega 0,81 posto, za razliku od Slovenije koja za to izdvaja 1,45 posto BDP-a, a Finska najvećih u Europi 3,48 posto BDP-a. Zadnjih nekoliko godina to u Hrvatskoj opada, iako je preporuka EU-a da treba dostići 3 posto ili više ako je moguće.

Inovacijski kapacitet ne smije se ignorirati

Radman je poručio da se inovacijski kapacitet nacije ne smije ignorirati, na vrijeme treba znati prepoznati i upravljati tim kapacitetom, pri čemu država mora stvoriti kvalitetno okruženje za poticanje obrazovanja i inovativnosti.

Direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković također se založio za transformaciju obrazovnog sustava naglasivši da stečena znanja u novom dobu u kojem već živimo i s novim naprednim tehnologijama nisu više dovoljna.