Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Financije

Hrvatski građani mjesečno u prosjeku uštede 73 eura

Prosječni iznos koji hrvatski građani mjesečno uštede blago se povećao  u odnosu na 2022. godinu te sada iznosi 73 eura (2022.; 70 eura) čime je izrazito zadovoljno i zadovoljno 43% štediša.

štednja

Prosječni iznos koji hrvatski građani mjesečno uštede blago se povećao  u odnosu na 2022. godinu te sada iznosi 73 eura (2022.; 70 eura) čime je izrazito zadovoljno i zadovoljno 43% štediša. Pokazali su to rezultati istraživanja koje je agencija IMAS provela u kolovozu za potrebe Erste Groupa na uzorku od 500 ispitanika. Pritom najveći broj ispitanika (31%) mjesečno odvaja 50 do 100 eura, a samo 5% ih uopće ne štedi.

Najveći iznos (92 eura) mjesečno uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s prosječnim iznosom od 73 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi 43 eura mjesečno. Većina štediša (64%) štedi na način da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca, umjesto unaprijed određenog fiksnog iznosa. Kao i dosad, muški ispitanici u prosjeku uštede nešto veći iznos, 79 eura, u odnosu na 66 eura koliko uštede žene. Ipak, važnost štednje ostala je na istoj razini kao i prošle godine pa tako 70% ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.

Kad je riječ o štedišama iz ostalih zemalja srednje i istočne Europe u kojima posluje Erste Group, štednju kao izrazito ili jako važnu vidi najviše ispitanika u Slovačkoj (86%), a slijede Češka (85%), Rumunjska (84%), Mađarska (82%), Austrija (81%), dok je štednja izrazito ili jako važna za 68% ispitanika u Srbiji. Najveći porast u ušteđenom iznosu u odnosu na prošlu godinu, 23 eura, iskazan je u Mađarskoj te njihova prosječna štednja sada iznosi 106 eura. Slijede Slovaci sa 125 eura (+8 eura), Česi sa 144 eura (+7 eura) te Austrijanci s 307 eura (+6 eura). Ispitanici u Rumunjskoj prosječno uštede 67 eura, što je pad od 3 eura u odnosu na prošlu godinu, dok najmanju uštedu imaju ispitanici u Srbiji, 51 euro (+4 eura).

Najviše se štedi za izvanredne situacije

Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj (65%) štedi kako bi osigurali zalihu za iznenadne situacije. Slijede ih oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj (44%), dok ih 18% štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje (8%), što je nešto  manje (-2pb) nego prošle godine. S druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično povećao se na 28% (+5pb), dok je ispitanika koji štede za putovanja 18% (-3pb).

Ove je godine najviše onih koji čuvaju novac na tekućem računu (51%), dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37%), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23%). Ispitanika koji nemaju nikakav štedni proizvod već novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18%, što je slično kao i prošle godine.

Osiguravanje zalihe za iznenadne situacije kao motivaciju za štednju vidi najviše štediša u Slovačkoj (92%), a slijede ih Česi (91%) te Rumunji (75%). Podjednak postotak štediša u Mađarskoj i Srbiji čuva novac za iznenadne situacije, 55%, odnosno, 53%. Kao i kod ispitanika u Hrvatskoj, najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje u čemu ipak prednjače Slovaci (29%).

Inflacija i dalje aktualna tema

U ovoj je godini broj ispitanika u Hrvatskoj koji se osjećaju izrazito ili snažno pogođeno inflacijom porastao na 60%, u odnosu na 50% koji su se tako osjećali lani. Pritom se snažno pogođenom inflacijom najviše osjeća dobna skupina iznad 60 godina (44%). Kad je riječ o procjeni vlastitog financijskog stanja, 53% ispitanika iz Hrvatske smatra da im se situacija pogoršala u zadnje dvije-tri godine (+2pb), 38% ispitanika smatra da im je situacija ostala ista (-5pb), dok njih 8% smatra da im se situacija poboljšala što je blago povećanje od 3pb u odnosu na prošlu godinu.

Najveće poboljšanje svoje financijske situacije vide ispitanici u Rumunjskoj i Češkoj (24%) te Slovačkoj (23%), dok su najveće pogoršanje situacije u odnosu na lani procijenili ispitanici u Mađarskoj (52%, +8pb).


Pročitajte još:

Lifestyle

Postoje određene navike i osobine koje svi vrhunski vođe imaju, od kojih je Inc.com izabrao 12 najbitnijih.

Ljudski resursi

Uvijek imajte na umu da vam je cilj postići dogovor. Svakako ne pristajte na prvu ponudu, no pazite a vaše ne u konačnici ne...

Lifestyle

Ako želite napredovati u životu, morate se riješiti određenih stvari i trebate zamijeniti trenutne životne poglede novima.

Lifestyle

Svijetu ne treba još jedan loš vođa koji negativno utječe na zaposlenike, njihovo zdravlje, klijente i tvrtku.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.