Što polaznici mogu očekivati od CMC konferencije?
Kao nikad prije, organizacije u Hrvatskoj i širom svijeta suočene su s izazovima sve oštrije globalne konkurencije. Aktualna financijska kriza i posljedična kriza potražnje su ubrzale ionako brze promjene u tehnologijama i načinu upravljanja organizacijama.
Konferencija o upravljanju promjenama ukazat će na izazove i područja u kojima su promjene nužne te istražiti rješenja za poboljšanje konkurentnosti. Konferencijom se želi doprinijeti promicanju ideje o važnosti transformacije poslovanja i sustavnog upravljanja promjenama, probuditi želju za provođenjem promjena te ukazati na znanja i sposobnosti bez kojih održivi razvoj i postizanje vrhunskih poslovnih rezultata nisu mogući.
Po čemu se ova konferencija razlikuje od sličnih u Hrvatskoj?
Istaknuo bih dva elementa: izbor tema i izbor govornika. Do ove konferencije u Hrvatskoj nije postojao događaj koji je na jednom mjestu okupio najbolje hrvatske stručnjake – znanstvenike i praktičare, koji će podijeliti znanja i iskustva o ključnim metodama i alatima za ostvarivanje strategija i ciljeva, poboljšavanje procesa, poboljšavanje kvalitete, smanjivanje troškova i povećavanje prodaje. Neki od njih su Lean, Six Sigma, Balanced Scorecard, EFQM model izvrsnosti, ADKAR model.
Što vam znači potpora predsjednika RH? Koliko ona daje na važnosti samoj konferenciji?
U Hrvatskoj se danas puno govori o strategijama, ambicioznim ciljevima i spasonosnim investicijskim projektima, ali malo tko ulaže napore u način na koji će se ti planovi učinkovito realizirati. Pismo podrške predsjednika Josipovića, s naglaskom na potrebu promicanja ideje o važnosti upravljanja promjenama kao ključa za postizanje svekolikog napretka, doprinosi važnosti konferencije, ali je istovremeno vrlo korisna smjernica za nužne reforme javne uprave, gospodarstva i društva u cjelini.
Koliko je važno upravljanje promjenama u doba recesije?
Postoji svijest među gospodarstvenicima da se moraju prilagođavati uvjetima recesije i mijenjati ranije utvrđene strategije i poslovne modele, ali pri tome se mnogi fokusiraju na kratkoročna rješenja neselektivnog rezanja troškova gubeći iz vida da će se trendovi jednog dana okrenuti. Zbog toga je potrebno imati hrabrosti i u vrijeme krize ulagati u optimiziranje poslovnih procesa te kvalitetu i razvoj proizvoda. Za one organizacije koje nisu primorane smanjivati broj zaposlenika pad potražnje je odlična prilika da se provedu projekti za koje se ranije nije imalo vremena. Oni koji u tome uspiju mogu računati na značajan uspjeh nakon završetka krize.
Koja bi (po vašem mišljenju) treba biti orijentacija Hrvatske za razdoblje od recimo 10 godina? Turizam? Ekologija? Hi-tech? Eko-poljoprivreda?
Za vjerodostojan odgovor na ovo pitanje nužno je napraviti objektivnu i cjelovitu analizu trenutnog položaja u kojem se nalazi hrvatsko gospodarstvo i društvo. S obzirom da takva analiza ne postoji, možemo samo nagađati strategiju koja bi nas odvela iz sadašnjeg položaja u položaj bogate i privlačne zemlje. Međutim, smatram da se ne smijemo usmjeriti prema jednoj ili nekoliko djelatnosti, nego na skupinu komplementarnih proizvoda i usluga.
Uzimajući u obzir stanje naših resursa, ali i političke, gospodarske, društvene i tehnološke trendove, čini mi se da su proizvodi i usluge iz područja koje možemo nazvati „zdrav život“ ono na čemu bi hrvatsko gospodarstvo moglo graditi svoju konkurentnost, bez obzira radilo se npr. o zdravoj hrani, ekološkoj turističkoj destinaciji, vjetrolektrani, vozilu na električni pogon, rješenju za smanjenje potrošnje energije ili savjetovanju za poboljšanje kvalitete života. Naravno, da bi se to postiglo potrebno je utvrditi jasnu strategiju na državnoj razini te je koordinirano i ustrajno provoditi ne samo u gospodarstvu, nego i obrazovanju, zaštiti okoliša, zdravstvu, kulturi, javnoj upravi, itd.
