Potez guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog kojim je oslobodio 6,3 milijuna kuna za kreditiranje gospodarskih projekata koji bi pomogli izlasku iz krize i povećanju zaposlenosti tek je djelomično pridonijelo padu kamatnih stopa, smatra Bohaček. Približavanje Europskoj uniji i uvođenje eura rezultirat će snižavanjem kamatnih stopa na razinu EU-a, dodao je Bohaček te je istaknuo kako Hrvatska ima povoljnije stope od zemalja EU-a koje još nisu uvele euro poput, primjerice, Češke i Mađarske.
Kada kamate padaju?
– Brzina pada kamatnih stopa ovisi o više segmenata – cijeni izvora novca, koja ovisi o ratingu zemlje, zatim regulatornim troškovima te riziku dužnika – objasnio je Bohaček.
Kako bi dobili uvid u kreditiranje, HUB je anketirao šest banaka koje posluju u Hrvatskoj.
Najveći rast kreditiranja bilježe tako poduzeća, ali ne i mala i srednja poduzeća (SME) koja su u ovoj krizi najviše stradala, istaknuo je Bohaček. Pad kreditiranja ovom segmentu Bohaček objašnjava činjenicom da je rizičnost najveća upravo kod kreditiranja malih i srednjih poduzeća jer je svaki šesti takav kredit loš. Rješenje ovakvog stanja u HUB-u vide u kapitalnom jačanju i redefiniranju mjera za ovaj dio gospodarstva.
Na novinarski upit, direktor HUB-a se osvrnuo na najnovije zaduživanje Hrvatske na obvezničkom tržištu koje je pokrenulo nagađanja u medijima da je ministrica Martina Dali postigla bolje uvjete od bivšeg ministra financija Ivana Šukera. Takvo je stanje na tržištu, kratko je komentirao Bohaček koji ocjenu novog Vladinog modela poticajne stanogradnje prepustio tržištu.