Prema podacima DZS-a, u lipnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile niže u odnosu na svibanj za 0,6 posto, dok su u odnosu na lipanj prošle godine porasle za 3,8 posto.
To predstavlja blago usporavanje inflacije, s obzirom da je u svibnju iznosila 3,9 posto na godišnjoj razini, što je bila njezina najviša razina od travnja 2009. godine.
To je i niža inflacija nego što se očekivalo, jer je u anketi Hine pet makroekonomista procjenjivalo u prosjeku da su potrošačke cijene u lipnju porasle za 4 posto na godišnjoj razini.
U lipnju su u odnosu na svibanj cijene dobara pale za 0,9, dok su cijene usluga porasle za 0,6 posto.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u lipnju su u odnosu na svibanj najviše pale cijene odjeće i obuće, koje su u prosjeku niže za 3,9 posto zbog sezonskih sniženja. Cijene prometa u prosjeku su niže za 2,2 posto zbog nižih cijena goriva za osobna vozila.
Cijene prehrane i bezalkoholnih pića pale su za 0,5 posto, dok su cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva oslabile za 0,3 posto. Blago su pale, 0,1 posto, i cijene pokućstva, opreme za kuću te redovitog održavanja.
S druge strane, u lipnju su u odnosu na svibanj osjetnije, 1,2 posto, porasle cijene alkoholnih pića i duhana, dok su cijene rekreacije i kulture u prosjeku više za 0,9 posto.
Cijene komunikacije porasle su za 0,5 posto, cijene ugostiteljskih usluga za 0,4 posto, cijene ostalih dobara i usluga za 0,3, a cijene zdravstva za 0,2 posto.
Na godišnjoj su razini najviše, 14,4 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva.
„U ovoj kategoriji, s udjelom u ukupnom indeksu od 15,7 posto, najveći su rast, očekivano, ostvarile cijene električne energije, 25 posto, i plina, 28,7 posto. Međutim, rast cijena energije se zbog slabe domaće potražnje slabije prelijeva na potrošačka dobra nego što bi inače bio slučaj“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.
S rastom od 5 posto na godišnjoj razini slijede cijene alkoholnih pića i duhana, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle za 3,3 posto.
U segmentu rekreacije i kulture cijene su na godišnjoj razini porasle 2,9 posto, a slijede s rastom od 2,6 posto cijene ostalih dobara i usluga.
U zdravstvu su cijene porasle 2,4 posto, dok su u segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobne automobile, cijene u prosjeku porasle za 2,3 posto.
Cijene pokućstva i opreme za kuću porasle su, pak, na godišnjoj razini za 2,2, a cijene ugostiteljskih usluga za 0,4 posto.
Najveći pad, 5,7 posto, na godišnjoj su razini zabilježile cijene u segmentu komunikacija, dok su cijene odjeće i obuće u prosjeku pale za 4,3 posto, a u obrazovanju 0,3 posto.
„S obzirom na slabu domaću potražnju i izostanak gospodarskog oporavka, pritisci na rast cijena na strani potražnje na domaćem tržištu izostaju. Ipak, povećanje stope PDV-a te poskupljenje električne energije i plina bit će do kraja godine vidljivo u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Stoga, iako je u prvoj polovini godine prosječan rast potrošačkih cijena iznosio 2,4 posto, za cijelu godinu očekujemo prosječnu godišnju stopu inflacije oko 3 posto“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.
