Učenici osnovnih škola imaju dvojbena znanja o holokaustu, mainstream mediji o toj temi izvještavaju prigodničarski i rutinski, desno obojeni listovi glorificiraju NDH, društvene mreže pršte od govora mržnje, a državni vrh se ne snalazi u revidiranju ustaških simbola i pozdrava.
Ovo su samo neke od teza koje su se mogle čuti na predavanjima istaknutih znanstvenika i stručnjaka na trodnevnom online seminaru Antisemitizam, holokaust, stradanja – prošlost u sadašnjosti u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust iz Zagreba.
Online seminar se održao uoči Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, povodom sjećanja na Kristalnu noć, od 9. do 11. studenoga s ciljem informiranja i educiranja studenata novinarstva, komunikologije, sociologije, politologije i povijesti, novinara i urednika, ali i javnosti o potrebama i vrijednostima točnog i argumentiranog prenošenja istine o holokaustu.
”U vremenima jačanja ekstremizma, fanatizma, retrogradnih ideologija i pseudoznanstvenih reinterpretacija povijesti i sadašnjosti, važno je konstantno upućivati mlade generacije na užase prošlosti i holokausta, ali istodobno i upozoriti na opasnosti koje nas svakodnevno okružuju. Smatram da ukoliko uspijemo načelo obrazovanja i ljudskih prava postaviti kao društvene prioritete, posebno u svijesti mlađih generacija, poslužit ćemo ispravnoj stvari. Osigurat ćemo rušenje predrasuda širenjem znanja, odnosno uklanjanjem mržnje u užoj i široj zajednici s ciljem ostvarenja mira i poštivanja među ljudima. To je bila osnovna ideja ovog seminara”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
”Proteklih desetljeća mnogo je toga učinjeno, ali smo i dalje daleko od cilja. Antisemitizam, ksenofobija i homofobija su u porastu u cijeloj Europi. Zato ovaj seminar dolazi u pravom trenutku i treba nam biti poticaj za borbu protiv svih oblika diskriminacije”, izjavio je Harald Seibl ispred Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke.
Seminar je otvorio profesor Filozofskog fakulteta u Splitu i Sveučilišta u Dubrovniku te dugogodišnji novinar i komentator “Jutarnjeg lista” iz Rima dr.sc. Inoslav Bešker. Govorio je o korijenima holokausta i etičkim aspektima, religiji ”čišćenja” i genocidu koji postoji od prapovijesti te lažnim vijestima i mistifikacijama koje su prethodile pogromima. Istaknuo je kako i danas postoji više od tisuću websiteova na kojima se mogu kupiti Mein Kampf i Protokoli Sionskih mudraca.
”Etički je imperativ da memorija o holokaustu, ekstremnom i paradigmatskom genocidu, mora biti održavana, osobito od potomaka onih naroda čiji su fašisti, odnosno antijudaisti spontano pohrlili uništavati Židove, a to se odnosi i na Hrvate,” zaključio je Bešker.
Koliko su mediji etični u izvještavanju i komentiranju holokausta, stradanja Židova, Srba, Roma i političkih neistomišljenika govorila je profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, dr. sc. Gordana Vilović i zaključila: ”Zbog sustavnog ignoriranja problema i revidiranja povijesti, mrzilački govor se ukorijenio u našem društvu, pogotovo na društvenim mrežama i online komentarima. Krug se zatvara, opet smo na početku.”
O relevantnosti povijesnih izvora koji se koriste u komentiranju holokausta te ključnim povijesnim činjenicama o antisemitizmu, holokaustu i stradanjima u Hrvatskoj i Europi moglo se doznati u predavanjima dr. sc. Gorana Hutineca, docenta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Nebojše Blanuše, profesora na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Ive Goldsteina, profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Antisemitizam, holokaust i stradanja na filmu kroz analizu dokumentarne filmske građe
bili su tema dva predavanja povjesničara filma, Daniela Rafaelića. Na predavanjima su se mogli vidjeti i filmske inserte iz dokumentarnog filma Georga Stevensa iz 1945. iz nacističkih logora smrti, koji su poslužili kao dokazi na Nürnberškom procesu, dokumentarnog filma „Jasenovački memento” redatelja Bogdana Žižića iz 2016., dokumentarnog filma „Jasenovac”, redatelja Gustava Gavrina i Koste Hlavatyja i brojnih drugih.
Od glazbenog romantizma 19. stoljeća, ideji slobode Ludwiga van Beethovena koju su slomili i ugušili nacisti preko prve glazbena reakcije na Holokaust i stradanje Židova u kantati „Preživjeli iz Varšave” Arnolda Schoenberga pa sve do Leonarda Cohena, glazbenu priču o antisemitizmu i stradanjima ispričao je dirigent Tonči Bilić.
Predavanja su bila inovativna, obogaćena pratećim filmskim, fotografskim, glazbenim, književnim, kulturološkim i povijesnim ilustracijama i sadržajima te komunikacijski dinamična i dvosmjerna, uz brojna pitanja sudionika, uključujući etablirane novinare, profesore i brojne studente. Na izlaganjima i radionicama sudjelovalo je više od 200 sudionika, a na društvenim mrežama do sada je bilo više od 6.500 pregleda.
Održana je stručna radionica dr. sc. Ljiljane Dobrovšak, znanstvene savjetnice u Institutu za društvene znanosti Ivo Pilar „Nestale obitelji u holokaustu i stradanjima – metodologija istraživanja i vodič za potomke” te radionica o medijskom praćenju stradanju Roma u NDH dr. sc. Danijela Vojaka, višeg znanstvenog suradnika u Institutu za društvene znanosti Ivo Pilar. Loranda Miletić, profesorica povijesti, viša savjetnica za nastavu povijesti u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Ispostava Zadar govorila je o suvremenim pristupima poučavanju o antisemitizmu, holokaustu i stradanjima.
Partneri na projektu su Festival suvremenog židovskog filma Zagreb i Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke. Izvršenje programa sufinancirano je od Grada Zagreba, a program financijski podupire i Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke u okviru njemačkog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA-om).
