Sredinom 2019. provodila sam istraživanje za International trade centar vezano za izazove na koje nailaze žene u poslovanju izvan europskog tržišta.
Istraživanje je obuhvaćalo preko 70 pitanja za tvrtke koje vode žene i koje posluju sa zemljama izvan Europske unije.
Ukupno je kontaktirano 3121 tvrtki iz 12 EU zemalja od čega je 1118 sudjelovalo u istraživanju. Uvjet je bio da tvrtke obuhvaćene ovim istraživanjem na čelu imaju ženu i da trguju sa zemljama izvan Europske unije. U Hrvatskoj je u istraživanju sudjelovalo 18 tvrtki (velikih, srednjih i malih) iz poljoprivrede i proizvodnje.
Zaključci izvedeni iz ovog istraživanja mogu se svesti na nekoliko glavnih točaka, ali upućuju da su žene podzastupljene na svim nivoima. One vode veličinom manja poduzeća od muškaraca te su manje zastupljene u industrijama koje imaju velik izvozni potencijal. Pristup financiranju, edukacijama, mrežama i informacijama o drugim tržištima značajno bi im pomogao u poslovanju.
Jednu od pet tvrtki vodi žena
Žene su podzastupljene na liderskim pozicijama, posebno u području poljoprivrede i proizvodnje gdje tek jednu od pet tvrtki vodi žena. U tvrtkama koje se bave izvozom u zemlje izvan Europske unije, žene vode manje od 18 posto poduzeća. Mnoge strateške pozicije kao npr. proizvodnja, planiranje i razvoj su u rukama muškaraca. Većina kompanija niti nema „gender-specific policy“ koja promovira žene na vodećim pozicijama.
Tvrtke koje vode žene su manje svojom veličinom, ali i ukupnim prometom odnosno čak 56% tvrtki u rukama žena ima promet manji od 10 milijuna eura.
Ovo istraživanje je pokazalo da tvrtke koje vode žene, na vodeće pozicije češće zapošljavaju žene.
Iako i muškarci i žene jednako traže prilike za nastup na drugim tržištima žene će puno vjerojatnije aplicirati na europske fondove nego muškarci. Žene će, isto kao i muškarci, vrlo jednostavno prihvatiti online marketinške alate.
Iako i žene i muškarci najčešće uvoze i izvoze na slična tržišta, od kojih su najzastupljenija ona u SAD-U, Rusiji i Kini, tvrtke koje vode žene se uglavnom bave odjećom što je industrija s niskim izvoznim potencijalom za razliku od muškaraca koji se bave transportom koji ima veći izvozni potencijal.
Umrežavanje- tiha boljka žena
Iako i žene i muškarci sudjeluju u raznim udruženjima i komorama, žene manje cijene prednosti udruživanja nego muškarci. To se posebno očituje u pronalaženju informacija o tržištima i poslovnim mogućnostima. Žene se puno manje uključuju u međunarodna udruženja što pokazuje da se ovom problemu treba pristupiti ozbiljno jer su žene u lošijem položaju u pristupanju neformalnim udruženjima.
Prema istraživanju EUROSTATA iz 2017.godine u Europskoj uniji ima ukupno 34% poduzetnica (oko 9 milijuna), ali ako gledamo po državama ona postoji velik nerazmjer od Latvije gdje ima 42% poduzetnica do Malte gdje ih je 23%.
U odnosu na muškarce žene poduzetnice imaju veće formalno obrazovanje i više rade kao „one women band“ bez zaposlenih, no muškarci rade više nego žene koje su sklonije raditi na pola radnog vremena. Više od 50 % žena bavi se veleprodajom, znanstvenim, profesionalnim, zdravstvenim, društvenim i tehničkim aktivnostima. Poljoprivredom i proizvodnjom ih se bavi samo 12,2 % što je 4,4 % ukupnog broja poduzetnica u Europskoj uniji.
Iste mogućnosti – još uvijek samo na papiru
Deklaracija donesena 2017.godine u Buenos Airesu vezana za gospodarsko i trgovinsko osnaživanje žena potaknula je globalnu zajednicu na bolje razumijevanje rodnih i trgovinskih povezanosti. Kroz Deklaraciju zemlje potpisnice razmjenjuju iskustva i prakse s kojima se žene suočavaju te potiču na uključivanje rodnih odredbi u sporazume o slobodnoj trgovini, žene u financijama i digitalnoj ekonomiji. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) prepoznala je probleme s kojima se žene susreću u trgovini te podupiru sve aktivnosti koje će im olakšati pristup drugim tržištima. Europska unija je pripremila modernizirani prijedlog deklaracije EU – Čile kojom bi se omogućio gospodarski iskorak žena te uključivanje odredbi o rodnoj jednakosti u izvješća o društvenoj odgovornosti.
Bolji obrazovni sustav
„Sudjelovanje žena u trgovini moglo bi se povećati razvijanjem obrazovnog sustava koji je fokusiran na: talent, a ne spol, prednosti od suradnje s talentima, mogućnosti različitih pristupa, dopunjene pravednim i jednakim ponudama za posao i zapošljavanjem muškaraca i žena. Programi podrške trebali bi biti dostupni tijekom karijere, na primjer: seminari za razmjenu iskustava i dijeljenje priča o uspjehu. Vladina politika o ravnopravnosti spolova i diskriminacije navedena u obliku zakona može također pomoći. Oba spola moraju se tretirati pošteno, uzimajući u obzir neograničene mogućnosti njihove suradnje. ” – Član uprave Una Bruna / generalni direktor Latvijsko-američkog očnog centra Riga, Latvija
Umrežavanje i vještine su ključne
„Žene su sposobne izvoziti više, ali trebamo mentorstvo i pristup mrežama, kapitalu, podršku i obrazovanje o upravljačkim vještinama. Pomoglo bi vam obrazovanje iskusnih mentora vezano za izvozne vještine i način ulaska na različita tržišta. Mi smo se suočili s izazovom u pogledu pristupa kupcima i velikim tvrtkama koje bi nas mogle zastupati u drugim zemljama. “Danira Glavinić, osnivač i direktor DADA & ROCCO Supetar, Hrvatska
Pred nama je novo poglavlje
Iz istraživanja je moguće zaključiti da je dug put prema jednakosti, ali da su problemi prepoznati i da su adresirani na institucije i ključne dionike. Ženama treba pružiti podršku iz područja koja im nedostaju kao što su financijska pomoć, lobiranje, pristup mrežama i edukacijama, olakšati carinske barijere i mogućnost izlaska na tržišta. Sustavan pristup izazovima s kojima se žene suočavaju u izvoznim aktivnostima može dovesti do povećanja broja žena koje izvoze u druge zemlje te sveukupnom jačanju ekonomije.
