U Hrvatskoj je registrirano 327.005 nezaposlenih. Najavljuje se da će ih biti još i više u idućoj godini. Vi ste u stalnom kontaktu s ministrima, koliki priljev nezaposlenih očekujete na burzi?
Uslijed najave novih otkaza, pa i po javnim poduzećima, možemo očekivati dodatan priljev nezaposlenih. A Zavod te ljude mora prihvatiti i na vrijeme im osigurati naknadu, te odraditi onaj dio koji je stručno vezan za ispitivanje njihovog radnog potencijala i mogućnosti za drugo zapošljavanje. I moramo, naravno, posredovati za njih, što je najbitnije. Nezaposlenost je ciklička pojava, ona ima svoj sezonski karakter, no posljednjih nekoliko godina, uslijed krize, taj je trend uzlazan. Ono što je uvijek evidentno je da kad se događa gospodarski rast, ne prati ga istog trenutka i zapošljavanje. Ono se događa kroz neko vremensko razdoblje, od šest ili devet mjeseci, do najčešće godinu dana. Naša analitika je utvrdila da je to u Hrvatskoj razdoblje od devet mjeseci. Dakle, od onog trenutka kad počne rasti BDP, trebat će određeno vrijeme da se dogodi zapošljavanje, da se proces zapošljavanja zahukta. Ono što uvijek kažem je da je nama bitno da budemo informirani da će se u nekom razdoblju dogoditi određena investicija i da, ukoliko nemamo radnu snagu za nju, obrazujemo za te poslove buduće kadrove.
Je li sustav human? A je li humano da kad ne uspije obrt, morate vratiti dobivena sredstva, pa se ljudima u sudskim procesima oduzimaju kuće ili automobili? Netko bude uvjeren da ću mu posao ići, i neko vrijeme to čak tako i bude, i onda dolazi do zastoja, obrt se zatvara.
Neke od čestih kritika koje se upućuju prema Zavodu jesu i da ne uspijeva zaposliti tu vojsku nezaposlenih ljudi, pa se ljudi pitaju koja je njegova svrha. Gledajte, Zavod za zapošljavanje je možda krivi naziv, ali tako se svugdje u svijetu zovu javne službe za zapošljavanje. On bi se možda mogao zvati Zavod za posredovanje pri zapošljavanju. Zavod definitivno nije zaposlio nijednog čovjeka u posljednje dvije godine u svojim redovima, ali je za poslodavce posredovao pri zapošljavanju u prošloj godini za ukupno 185.000 ljudi. Najviše u posljednje 22 godine postojanja Hrvatske.
A u ovoj?
U ovoj godini do kraja rujna posredovali smo pri zapošljavanju za 145.000 ljudi, što je šest posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Krenimo s konkretnim pritužbama naših čitatelja. Ljudi koji nam pišu pitaju se, među ostalim, i koliko provjeravate poslodavce koji oglašavaju slobodna radna mjesta kod vas. Tako se jedan čitatelj javio na oglas da bi ispalo da obavlja intervju s osobom koja, zapravo, ne nudi nikakav posao, nego se radi o osobi s psihičkim poremećajem. Naravno da istražujemo poslodavce. Mi svakodnevno preuzimamo obrtni registar i mjesečno preuzimamo podatke iz sudskog registra, što nije toliko često kao obrtni registar. U tom vakuumu se definitivno može dogoditi takva situacija. No, kad bi se OIB-om do kraja povezale sve institucije, onda bi svi na dnevnoj razini imali razmjenu podataka o obrazovanju, obrazovnim programima, radnom iskustvu, prebivalištu, i to je recimo jedna od mojih želja. Kad bismo imali povezane sustave, tada bismo stvarno kao zemlja daleko dogurali.
Što je s oglasima poslodavaca koji traju jedan dan? To su, dakle, mjesta koja su već zauzeta, a natječaj se objavljuje zbog zadovoljavanja formalnosti. No, događa se da se ljudi prijavljuju na taj oglas ne shvaćajući o čemu je riječ, čime ih se, možemo tako reći, dovodi u zabludu.
Što se tiče javnog i državnog sektora, naše je pravilo da taj oglas mora trajati sedam dana, a privatnom poslodavcu ga nismo ograničavali. Ali upravo zbog toga jer se ljudi žale, odlučili smo da ćemo taj rok od sedam dana postaviti za sve. Radi se uglavnom o pojedinačnim slučajevima jednodnevnog trajanja oglasa, no svjesni smo da će nam to donijeti manji broj prijavljenih radnih mjesta. Ima poslodavca koji možda neće htjeti da im oglas stoji objavljen sedam dana, ali upravo zbog pritiska potreba nezaposlenih, odlučujemo se na taj korak.
Evo sljedećeg primjera: gospođa koja je nedavno od vas zatražila potporu za samozapošljavanje za pokretanje obrta je odbijena. Gospođa je prije imala otvoren obrt u Slavoniji, koji nije uspio, ali ga sada pokreće u Zagrebu, na atraktivnoj lokaciji, i Vaša je administracija bila oduševljena njezinim projektom, da biste je u konačnici odbili uz obrazloženje da je već imala otvoren obrt.
Prednost kod dobivanja poticaja imaju oni koji obrt otvaraju prvi put.
Ali to nigdje ne piše u pravilima?
To su naša interna pravila. Uostalom, ovisilo je to o mnogo drugih parametara. O kojem se obrtu radi? Je li računovodstvo?
Nije, frizerski salon je.
Znate li vi koliko frizerskih salona propada? Ljudi su sve manje spremni odlaziti u frizerske salone. Pitanje je i zašto je toj gospođi bio zatvoren taj obrt.
Osoba već ima stalnu klijentelu. Ne bi li bilo bolje da ste napravili intervju s njom? Je li ovakav sustav human?
Human? A je li humano da kad ne uspije obrt, vi kao poslodavac morate vratiti ta ista sredstva koja se dobiju, pa se ljudima u sudskim procesima oduzimaju kuće ili automobili? Netko bude uvjeren da ću mu posao ići, i neko vrijeme to čak tako i bude, i onda dolazi do zastoja, nema profita, nema prometa, obrt se zatvara. Mi s primateljem potpore potpisujemo ugovor koji se mora ispoštovati, a ako se ne ispoštuje i zatvori obrt, kako će se onda taj novac vratiti? Mi ta sredstva koja su isplaćena moramo vratiti i naplatiti.
Koja su to onda unosna zanimanja, a za koja ljudi ne bi trebali pokretati obrte?
Svako zanimanje koje je traženo na lokalnom tržišta rada je unosno, ali svakako nezaposlene osobe moraju napraviti analizu potreba za istim u okolini u kojoj pokreću obrt ili trgovačko društvo. Mi stavljamo veliku važnost na to i procjenjujemo kroz broj i strukturu stanovništva, broj istih obrta ili trgovačkih društava na tom području, broj zatvorenih obrta i razloga zbog kojih su zatvoreni, sve ono što nam ukazuje kolika će biti održivost tog obrta ili trgovačkog društva.
Sredstva će biti bespovratna ukoliko osoba ispoštuje sve uvjete i obaveze iz ugovora. Oni koji prekrše ugovorne obaveze, moraju vraćati isplaćena sredstva uvećana za zakonsku zateznu kamatu. Ono što je traženo na jednom području nije na drugom, stoga pozivamo sve nezaposlene osobe da se detaljno informiraju u svojim matičnim uredima Zavoda kad se oduče na samozapošljavanje i pokretanje vlastitog posla. Često ljudi svoj hobi kad postanu nezaposleni pretvore u posao, otvore obrt, tvrtku, samostalnu djelatnost.
O čemu razgovarate na brifingu s ministrom Mrsićem. Koje nove mjere se smišljaju, kakvi su planovi za tu silu nezaposlenih ljudi?
Razgovaramo o jako puno stvari. Od onih vezanih za zakonsku regulativu, operativno poslovanje, financiranje poslovanja i projekata, do konkretnih planova. Jako puno razgovaramo o mjerama koje bi trebalo uvoditi, novim planovima i programima.
Koje su to mjere?
Recimo, evo već sada, od 1. studenoga, ako to potvrdi Upravno vijeće, krećemo s mjerom samozapošljavanja, koja će biti jednostavnija za korisnike, uvjet neće biti dugotrajna nezaposlenost, odnosno da je netko u evidenciji šest mjeseci. Ta mjera spada u državnu potporu, koja je usuglašena sa smjernicama Europske unije, kao i sve naše druge mjere. Mi smo do sada imali mjeru samozapošljavanja koja se davala poduzetnicima početnicima kako bi se ta prva godina kad se zapošljavaju olakšala. Jedan od uvjeta je bio da je osoba duže vrijeme na evidenciji Zavoda. Pravilo je da su osobe koje su duže od 12 mjeseci dugotrajno nezaposlene osobe, no ima zemalja koje imaju niske stope nezaposlenosti koje taj uvjet definiraju na šest mjeseci. Za samozapošljavanje nam je uvjet bio šest mjeseci. Sada se kreće s velikom promjenom, a to je da osoba ne mora imati taj uvjet od šest mjeseci da može otvoriti firmu i ostvariti potporu. U procesu samozapošljavanja valja razlikovati osobe koje jasno znaju što hoće i imaju jasnu viziju poslovanja. Za njih je onda procedura jednostavna. Procedura će se sastojati u tome da se s tom osobom napravi intervju, iz kojeg će se vidjeti što ona sve može i ako iskaže jasnu viziju za pokretanje svog posla, ide kod savjetnika za samozapošljavanje, gdje se definiraju svi drugi detalji, poslovni plan i eventualni nedostaci. Osoba će sa savjetnikom vidjeti što joj još treba, gdje može dobiti potrebne informacije i odgovore koji se tiču drugih institucija, može vidjeti mogućnosti kreditiranja iz nekih drugih izvora i ministarstva, banaka ili slično.
Istraživanja o posljednjem valu proširenja su pokazala da ono nije donijelo poremećaje na tržištima zemlja koje primaju radnike i da valovi iseljavanja uopće nisu bili toliko veliki koliko se pričalo o njima, odnosno da su bili daleko manjeg intenziteta nego što to javnost misli. S druge strane imamo grupu ljudi koja razmišlja o pokretanju posla, ali nije sigurna što bi to bilo. Za njih kreće procedura koja ide prema osvještavanju toga što bi sve mogli. Radit će se i individualno i grupno savjetovanje, jer ljudi u grupi često dobro isprofiliraju neke svoje ideje. Nakon toga osoba ide kod savjetnika za samozapošljavanje za točno definiranje poslovnog plana. U oba slučaja slijedi podnošenje zahtjeva za mjeru, kad dokaže otvaranje poduzeća, ide ugovor za potporu, a nakon potpisivanja ugovora se isplaćuju sredstva.
Koliko dugo osoba mora biti u evidenciji da bi realizirala takav plan?
Reći ću vam iskustveno, to se ne može dogoditi u dan ili dva. Nerealno je očekivati da se sve završi u jednom danu, ali možda može u otprilike nekih mjesec dana, kad se izvrše osnovne obaveze prema Zavodu – prijava u evidenciju, grupno informiranje i savjetovanje.
Jesu li ta sredstva bespovratna?
Ukoliko osoba ispoštuje sve uvjete i obaveze iz ugovora, za njih su bespovratna. Oni koji prekrše ugovorne obaveze, moraju vraćati isplaćena sredstva uvećana za zakonsku zateznu kamatu.
Koliko iznose poticaji za te osobe?
Kao i do sada. Oni se ne mogu povećati jer su usklađeni s direktivama koje kažu da poticaj ne može biti veći od 50 posto godišnje bruto plaće, a za osobe s invaliditetom može ići do 75 posto godišnje bruto plaće. Taj cenzus ne možemo prelaziti.
Što se može napraviti po pitanju transparentnosti sustava. Kako možemo znati da je netko opravdano dobio potporu, a da je drugome odbijena. Treba li nam registar poticaja HZZ-a?
Registar je u Agenciji za tržišno natjecanje, koju mi o svemu izvještavamo, kao i Ministarstvo financija. Agencija nas kontrolira po pitanju zadovoljenja uvjeta programa, a Ministarstvo financija za dodijeljeni novac za državne potpore.
O kolikim svotama za potpore govorimo?
Ove je godine za cijeli program bilo rezervirano 365 milijuna kuna, dakle za sve mjere i poticaje: za zapošljavanje, usavršavanje i samozapošljavanje, javne radove, obrazovanje, stručno osposobljavanje i potpore za očuvanje radnih mjesta. U to spada i program za Rome od sedam milijuna kuna. Za ovu godinu imali smo 110 milijuna kuna na ime potpora za zapošljavanje.
Isplaćuju li se one na vrijeme? Pojedinci nam se žale na kašnjenja u isplatama…
Prije nekih 10 godina kašnjenja su bila po nekoliko mjeseci. Sada tih kašnjenja nema. Sve isplate se izvršavaju najkasnije u roku od 30 dana, i to gledajući od dana potpisivanja ugovora. Poslodavac, naime, podnosi zahtjev za zapošljavanje neke osobe uz potporu. On se odobri, a poslodavac u roku od osam dana mora prijaviti osobu na mirovinsko i zdravstveno. On nama donosi tu informaciju o zapošljavanju, a mi sklapamo ugovor koji potpisujemo i šaljemo ga poslodavcu. Potpora po ugovoru neće biti isplaćena dok god poslodavac ne vrati potpisan ugovor. Tek od tada kreće rok isplate od 30 dana. Ljudi često zaboravljaju da im to piše u ugovoru, pa poslodavci misle da novac nisu dobili na vrijeme.
Ima li planova za proširenje potpora na ime javnih radova?
Ima. Radi se na redefiniranju uvjeta i kriterija za ulazak u javni rad. Naime, imamo jedan oblik financiranja i dva oblika sufinanciranja. Za stopostotno financiranje bruto plaće radnika osoba mora biti duže od tri godine u evidenciji. U preostala dva modela sufinanciranja, nositelj javnog rada snosi dio financiranja – ili 75 posto ili 85 posto, 75 posto je za sve one koji su duže od 12 mjeseci na burzi, a 85 posto za one koji su duže od 24 mjeseca. Tu se isplaćuje još i putni trošak za osobu zaposlenu u javnom radu. No, od 1. siječnja sljedeće godine želimo smanjiti taj rok boravka u evidenciji burze, znači da duže od 24 mjeseca bude za stopostotno financiranje, no to je nešto što još moramo dogovoriti na razini ministarstva i socijalnih partnera. A i Upravno vijeće to mora odobriti.
Vaš je prijedlog da se nezaposleni svaki tjedan javljaju na burzu i da nose dokumentaciju o prijavi na poslove? Zašto je potrebno tako često se javljati i čemu donošenje dokumentacije?
To nije bio moj prijedlog. U članku koji je izašao u Poslovnom dnevniku i koji je, nažalost, izazvao veliku pomutnju među čitateljima, navedena je praksa nekih javnih zavoda za zapošljavanje Europske unije. Mi u Hrvatskoj nemamo namjeru mijenjati sadašnji sustav prijave u evidenciju nezaposlenih i praćenja njihove aktivnosti.
Tekst u cijelosti možete pročitati na portalu Danas.net.hr
