Iako smo u zadnje dvije godine, a posebno pred kraj 2012. zabilježili veliki porast broja nezaposlenih, broj korisnika socijalnih pomoći i doplatka za djecu – dvije vrste socijalnih naknada kojima država iz proračuna direktno utječe na suzbijanje siromaštva – u posljednje se vrijeme nije značajnije mijenjao. Štoviše, dok se broj korisnika pomoći za uzdržavanje, što je osnovna pomoć u sustavu socijalne skrbi, od prosinca 2011. do prosinca 2012. godine povećao sa 104.179 na 110.577 osoba, krajem 2012. bilo je oko 3200 roditelja manje koji su koristili pravo na doplatak za djecu i to za približno 17.300 djece manje. Razlog nije bolji standard, nego činjenica da država osnovicu za izračun socijalnih pomoći nije mijenjala više od deset godina.
Oko 62.000 korisnika manje nego 2007.
Proračunska osnovica na temelju koje se računaju cenzusi i iznosi prava po prvi puta je utvrđena 2001. godine, na 3326 kuna i od tada se nije mijenjala, niti usklađivala s troškovima života. Tako zbog istog cenzusa koji se i dalje primjenjuje danas pravo na doplatak koristi oko 62 tisuće djece manje u odnosu na kraj 2007. godine. Istodobno, ‘kalkulator’ za izračun ukupne stope inflacije na stranicama HNB-a pokazuje da je od siječnja 2002. do kraja 2012. inflacija iznosila oko 34 posto, što znači da je vrijednost doplatka i socijalnih pomoći danas za trećinu manja u odnosu na prvotno utvrđene iznose. I da roditelji s tim mogu podmiriti sve manje.
Najviše socijale u Šibensko- kninskoj županiji
Unatoč relativno visokim izdvajanjima za socijalu, čini se da država nije u stanju „pogoditi“ politiku koja bi pomogla rješavanju najvećih žarišta problema. Tako je lani pravo na pomoć za uzdržavanje u socijali koristilo oko 2,6 posto građana, no postoje županije u kojima je taj udio znatno viši. Dvostruko viši udio korisnika socijalne pomoći – pet posto – zabilježen je u Osječko-baranjskoj županiji, 4,9 posto korisnika socijale imaju u Sisačko-moslavačkoj i Međimurskoj županiji, 4,8 posto u Virovitičko-podravskoj, 4,7 posto u Brodsko-posavskoj te 4,3 posto korisnika u Vukovarskoj-srijemskoj županiji. No, apsolutni rekorder je Šibensko-kninska županija, sa čak 7,8 posto korisnika socijale. Valja naglasiti kako pravo na tu vrstu pomoći imaju samci čija mjesečna primanja ne prelaze 600 kuna, odrasli u obitelji s primanjima ispod 400 kuna; prihodi po djetetu mlađem od 15 godina ne smiju prelaziti 450 kuna, dok osnovica za djecu do kraja školovanja iznosi 500 kuna. Podrazumijeva se i da je riječ o ljudima koji nemaju ušteđevine, ili imovine temeljem koje bi mogli riješiti egzistenciju.
Posebno zabrinjava to da većina županija koje su po udjelu siromašnih rekorderi, to mjesto drži godinama. Tako usporedba s krajem 2007. godine pokazuje da je u Šibensko-kninskoj županiji čak nešto smanjen udio korisnika socijale jer ih je tada bilo 8,4 posto. S druge strane, sve županije koje smo nabrojali su od tada povećale njihov udio.
U Ministarstvu socijalne politike i mladih kažu kako je u tijeku umrežavanje centara za socijalnu skrb sa Poreznom upravom, što bi do kraja trebalo biti provedeno do kraja 2013. godine. To će omogućiti bolju kontrolu nad trošenjem nekih vrsta pomoći koje se dodjeljuju iz različitih institucija, no, za sada nema naznaka da bi centri preuzimali dio poslova drugih institucija.
