– Sudeći po primjerima iz drugih zemalja, Hrvatskoj je moguće dostići razinu prihoda Europske unije. Pogledajte recimo Finsku i Irsku. Izvještaj je usmjeren na ekonomski rast Hrvatske kako bi u što skorijoj budućnosti bila u europskom prosjeku. Trenutačno je hrvatski BDP na 63 posto BDP-a Europske unije, a to se može popraviti – smatra Andreas Horvai, predstavnik Svjetske banke.
Gospodarstvo izbjeglo kolaps
Reakcije hrvatskih ekonomista na izvještaj pozitivne su. U njemu se, prema riječima glavne ekonomistice Svjetske banke za Hrvatsku Sanje Mađarević-Šujster, ne govori o kolapsu hrvatskoga gospodarstva i katastrofičnim najavama, kako su njegovi nalazi tumačeni u nekim medijima nakon objave krajem kolovoza ove godine.
– Analiza mi se čini jako dobra. Dane su smjernice gdje se možemo poboljšati. Izvještaj je optimističan jer nam govori da određenim, ne prestrašnim naporima možemo nadoknaditi razliku između standarda Hrvatske i EU. Mi smo takve stope ostvarivali prije krize i postoji velika mogućnost da ćemo se na te stope rasta vratiti kada kriza prođe – drži Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Odijeliti najbolje od prosječnih
– Postoji niz mjera koje vlada može provesti da bi izvoznicima olakšala plasman na strana tržišta. Primjerice, to može biti indirektna pomoć kao što je gospodarska diplomacija i ne mora biti samo pitanje vlade nego i drugih organizacija i tijela. Tu su i krediti koje omogućuje HBOR te drugi poticaji. U tom slučaju trebamo se baviti isključivo najboljima. To su tvrtke koje doista imaju kvalitetan proizvod za izvoz – objašnjava Marinac.
Izvještaj se bavi trenutačnim modelom hrvatskoga gospodarskog rasta te mogućnostima postizanja višeg rasta detaljno analiziranim reformama, odnosno, kako je kazao predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darko Marinac, “crnim točkama” u modelu rasta, koje su ujedno i mjesta potencijala za bolje buduće rezultate.
SAD kao uzor
Uz dosadašnje stope rasta (u prosjeku 4-4,5 posto), Hrvatska bi razinu od 60 posto dohotka po stanovniku u SAD-u, gdje je taj dohodak najviši, dosegnula tek za 50 godina, a zemlje EU na toj su razini bile 2000. godine. No povećanjem stope rasta za jedan do 1,5 postotni bod to bi se razdoblje svelo na desetak godina, istaknula je Mađarević-Šujster govoreći o nužnosti ubrzanja rasta za dostizanje što više stope konvergencije.
Iz WB-a tako primjerice za povećanje stope zaposlenosti, koja u Hrvatskoj iznosi 57,8 posto (udio onih koji sudjeluju na tržištu rada u ukupnom broju radno aktivnog stanovništva), a Lisabonski plan poziva na povećanje tog udjela na oko 70 posto, predlažu preispitivanje sadašnjih poticaja za prijevremeno umirovljenje te donošenje mjera koje bi pasivni dio aktivnog stanovništva, tj. mlade, mlađe umirovljenike ili branitelje, motivirale za povratak na tržište rada.
Uz to su vezane i promjene u obrazovanju, koje bi trebalo pratiti potrebe tržišta rada te poticati cjeloživotno obrazovanje, kao i u hrvatskoj politici zapošljavanja, koju u WB-u ocjenjuju jednom od najrigidnijih u Europi.
