Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Geopolitika

James Bond na Mossadov način – priča o crvu i nuklearnoj bombi

Kada su prošle godine objavljene izraelske i američke procjene da bi Iran u razdoblju od dvije godine mogao razviti kapacitete za proizvodnju nuklearnog oružja, većina analitičara se složila (a neslužbeni izvori vrha izraelske vojske potvrdili) – uslijedit će neizbježni napadi na iranska nuklearna postrojenja. Nemalo iznenađenje stoga predstavljao je izvješće na Miera Dagana, šefa izraelske obajveštajne službe na odlasku izraelskom parlamentu u siječnju: objavio je da Iran može proizvesti nuklearno oružje najranije 2015. godine. Što se dogodilo?

Kada su prošle godine objavljene izraelske i američke procjene da bi Iran u razdoblju od dvije godine mogao razviti kapacitete za proizvodnju nuklearnog oružja, većina analitičara se složila (a neslužbeni izvori vrha izraelske vojske potvrdili) - uslijedit će neizbježni napadi na iranska nuklearna postrojenja. Nemalo iznenađenje stoga predstavljao je izvješće na Miera Dagana, šefa izraelske obajveštajne službe na odlasku izraelskom parlamentu u siječnju: objavio je da Iran može proizvesti nuklearno oružje najranije 2015. godine. Što se dogodilo?

Iako se za Daganovog mandata na čelu Mossada sigurnosna situacija za Izrael generalno pogoršala, čini se da je njegov temeljni zadatak– ometanje Irana – djelomično ispunjen. Scenarij usporavanja iranskog razvoja nuklearnog oružja – koji uključuje niz atentata i sofisticiranog računalnog crva – u najmanju ruku zvuči kao priča novoga filma o James Bondu.

Izrael ne bira sredstva za očuvanje svoje strateške dominacije u regiji pa je tako 1981. godine bombardiranjem iračkog reaktora Osirak spriječio Sadamov nuklearni program (koji je tada uživao snažnu podršku SAD-a u svom ratu protiv Irana). Nakon što su sateliti 2007. godine zabilježili snažnu eksploziju u Siriji otkriveno je da su izraelski zrakoplovi uništili i sirijska nuklearna postrojenja koja su bila u samom začetku. No izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja , koji bi samo odgodio iranski program, u trenutačnoj situaciji bio bi kontraproduktivan sa teškim diplomatskim, ekonomskim i vojnim posljedicama kako za Izrael tako i za čitavu regiju. Zasada su međunarodne ekonomske, vojne i visokotehnološke sankcije glavno sredstvo pritiska na Iran.

Sankcije samo odgađaju program

Sumnje da Iran pod okriljem dopuštenog civilnog programa razvija nuklearno oružje rezultirale su sa četiri paketa sankcija UN-a koje onemogućavaju nabavljanje tehnologije i financijskih sredstava koje se upotrebljavaju u nuklearnom programu. Sankcije Europske unije sve su strože svake godine dok su američke, koje su na snazi od 1979. godine prošloga ljeta dopunjene sankcijama svim investitorima u iransku naftnu industriju čime se pritiskom na osnovu iranskog gospodarstva pokušava poljuljati odlučnost Teherana. Unatoč tvrdnjama Hillary Clinton sa početka ove godine da se počinju vidjeti rezultati sankcija teško je procijeniti pravi učinak na iranski program.

Atentati na znanstvenike

U studenom prošle godine dva istodobna napada na znanstvenike koji sudjeluju u iranskom nuklearnom programu bila su dovoljna da Teheran upre prstom prema Izraelu i SAD-u. Ubijeni Majid Shahriari bio je treća službeno priznata žrtva iz redova visokopozicioniranih nuklearnih znanstvenika u protekle tri godine. Mnogi su u tome vidjeli prepoznatljiv Mossadov potpis, posebno kada se stavi u kontekst sa dosadašnjim primjerima poput ubojstva čuvenog balističara Geralda Bulla u Bruxellesu 1990. godine koji je radio na iračkom projektu Babilon (serija super-topova iznimno velikog dometa ) ili 2008. godine vodećeg čovjeka sirijskih nuklearnih nastojanja generala Suleimania. Dug popis iznimno izvedenih pothvata i atentata kroz povijest, nadopunjenih nedavnim ubojstvima čelnika Hezbollaha (Mughniyah u Damasku 2008. godine) i Hamasa (Al-Mabhouh u Dubaiu 2010. godine) ukazuje da je Mossad za mandata Meira Dagana nastavio tradiciju intenzivnog djelovanje protiv svih koji ugrožavaju izraelsku sigurnost sa posebnim naglaskom na Iran i njegove saveznike.

Stuxnet – nevidljivi crv

Kada su nadzorne kamere IAEA zabilježile da je u samo nekoliko mjeseci na prijelazu 2009/2010. godinu rastavljeno i promijenjeno preko 10 % centrifuga za obogaćivanje urana u Natanzu bilo je jasno da se nešto događa no tek u ljeto prošle godine kada je otkriven računalni crv naziva Stuxnet (naziv je dobio prema kodu korištenom u programiranju crva) slika se počela slagati.

Riječ je o najkompleksnijem računalnom crvu dosada koji napada specifičan Siemensov program industrijskih upravljačkih sustava (Supervisory Control and Data Acquistion) koji se koriste od pogona za desalinizaciju voda do naftovoda i nuklearnih elektrana. Spomenuti sustavi su isključivo izvanmrežni pa je crv potpuno autonoman (prenosi se npr. USB memory stickom) te se automatski aktivira (koristeći dotada nepoznati bug u sustavima Windows ), nakon čega se nezapaženo širi unutar zatvorenih sustava dok ne pronađe programirani cilj i počne djelovati. Siemens je prijavio otkriće crva u čak 15 sustava diljem svijeta no svi su bili neaktivni dok je ovaj u Natanzu napao centrifuge izazivajući nekontroliranu vrtnju koja je uništavala komponente dok su nadzorni sustavi pokazivali da je sve u redu. Symantecova analiza pokazala je da je crv nastao 2009. godine te da je od 45 000 zaraženih računala čak 30 000 u Iranu, a kada je došlo do ponovljenog napada nove verzije crva nekoliko mjeseci kasnije, postalo je jasno da je glavni cilj upravo Iran.

Tko može proizvesti takav virus?

Svi informatički stručnjaci slažu se da je riječ o iznimno sofisticiranom projektu čija izrada zahtjeva dugotrajni rad i ogromna sredstva te je izvediv samo u vrhunskoj tehnološkoj instituciji, kojih je samo nekoliko u svijetu. Informacija koju je prenio NY Times prema kojoj je spomenuti crv testiran u izraelskom nuklearnom centru Dimoni – istinita ili ne odlično se uklopila u čitavu teoriju zavjere. Prema posljednjim analizama čini se da je Iran uspio relativno brzo nadomjestiti oštećene centrifuge i nastaviti proizvodnju što ukazuje da se Iran dobro opskrbio zalihama visokotehnoloških metala unatoč sankcijama. Osim snažnog psihološkog učinka, zbog kojega probleme u nuklearnoj elektrani Bushehr mediji odmah povezuju sa sabotažama, teško je procijeniti koliko je realno cyber-napad usporio iranski nuklearni program.

Sama pomisao da netko kopira takav sustav – i pretvori ga u moćno oružje kojim može napadati osjetljive sustave diljem svijeta – predstavlja ogromnu prijetnju globalnoj sigurnosti. Stuxnet je jedan od prvih jasnih pokazatelja otvaranja nove bojišnice budućnosti – uz more, kopno, zrak i svemir sada je tu i cyberspace.

Odugovlačenje

Nepredvidljive promjene i nestabilnost koja se širi područjem Bliskog istoka prema svemu sudeći ne ostavljaju Izraelu, SAD-u i ostalim zapadnim silama previše manevarskog prostora u bliskoj budućnosti. Čini se da će se s nadom u pad režima u Teheranu pokušati što više odgoditi sporni iranski nuklearni program nastavkom dugotrajnih pregovora između Irana i tzv. 5+1 skupine (SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina, Rusija i Njemačka) popraćenih prijetnjama novim sankcijama.

Koliko god vijesti o otmicama i ubojstvima iranskih znanstvenika, tajanstvenim računalnim virusima, u požaru izgorjelim nuklearnim laboratorijima, otetim brodovima i srušenim zrakoplovima sa sofisticiranom prokrijumčarenom tehnologijom zvuče kao filmska fikcija – a riječ je o vijestima koje zadnje dvije godine donosi Jerusalem Post – činjenica je da je iranski nuklearni program odgođen za nekoliko godina te je to velikim dijelom zasluga djelovanja izraelske obavještajne zajednice.


Napisao

Pročitajte još:

Lifestyle

Postoje određene navike i osobine koje svi vrhunski vođe imaju, od kojih je Inc.com izabrao 12 najbitnijih.

Ljudski resursi

Uvijek imajte na umu da vam je cilj postići dogovor. Svakako ne pristajte na prvu ponudu, no pazite a vaše ne u konačnici ne...

Lifestyle

Ako želite napredovati u životu, morate se riješiti određenih stvari i trebate zamijeniti trenutne životne poglede novima.

Lifestyle

Svijetu ne treba još jedan loš vođa koji negativno utječe na zaposlenike, njihovo zdravlje, klijente i tvrtku.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.