Prije desetak dana Europska komisija objavila je da namjerava prijaviti Latviju Sudu Europske unije jer dozvoljava samo latvijskim državljanima da budu javni bilježnici. Latviju je Komisija upozorila na neusklađenost s europskim propisima još prije sedam godina, ali su u međuvremenu čekali da Sud EU-a donese presudu u slučaju još nekolicine zemalja, poput Njemačke, Belgije i Austrije, u kojima je državljanstvo također bilo uvjet za javnobilježničku dužnost.
Europski sud presudio je protiv tih zemalja, a u korist Komisije koja je tvrdila da se radi o diskriminaciji utemeljenoj na nacionalnosti što je europskim ugovorima zabranjeno.
Javne ovlasti
Doduše, i ugovorima su dozvoljene iznimke na koje su se spomenute zemlje pozivale.
Prije svega, radi se o odredbi koja omogućava da se pojedine profesije “rezerviraju” za vlastite državljane pod uvjetom da se radi o djelatnosti koja je povezana s izvršavanjem javnih ovlasti. Sud je, međutim, analizirao stanje u svakoj državi zasebno i utvrdio da tamošnji bilježnici ipak ne izvršavaju javne ovlasti na način na koji to tumači Sud.
I Hrvatska je jedna od članica Unije u kojoj je zakonom trenutno propisano da je hrvatsko državljanstvo jedan od uvjeta za imenovanje javnih bilježnika. To znaju i u Ministarstvu pravosuđa, koje je nadležno za spomenuti zakon, no tvrde da latvijski slučaj, kao niti presude protiv drugih zemalja članica, nisu izravno primjenjivi u Hrvatskoj.
“Presude i pravna shvaćanja Suda Europske unije u spomenutim predmetima, odnosno prijava Republike Latvije Sudu od strane Europske komisije ne mogu se izravno primijeniti na položaj javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj, a budući da su u konkretnim slučajevima rezultat detaljne analize položaja i ovlasti javnih bilježnika u tim državama”, ističu u Ministarstvu.
Pritom napominju da, prema njihovom tumačenju, javni bilježnici u Hrvatskoj obavljaju javne ovlasti na način na koji to tumači Sud EU-a.
Presude EU suda
U Hrvatskoj javnobilježničkoj komori (HJK) uvjereni su da će, u skladu s presudama Suda EU, i Hrvatska morati izmijeniti zakon i ukinuti hrvatsko državljanstvo kao uvjet za imenovanje javnih bilježnika.
Podsjećaju pritom da je to već učinjeno u velikom broju zemalja članica EU-a koje su svoje zakone uskladile s odlukama Europskog suda.
Kada bi se zakon promijenilo, državljani drugih članica EU-a mogli bi ravnopravno sudjelovati na natječaju za imenovanje javnih bilježnika u Hrvatskoj. No, napominju u HJK, morali bi ispunjavati i druge uvjete propisane zakonom, a to je završen pravni fakultet, položen pravosudni i javnobilježnički ispit, pet godina staža na pravnim poslovima te aktivno vladanje hrvatskim jezikom.
