Još jedan rebalans državnog proračuna sredinom godine?

Još jedan rebalans državnog proračuna sredinom godine?

Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo banke, kazao je na današnjoj konferenciji “Macroeconomic Outlook 2014. – 2015.”, da će 2014. za Hrvatsku biti još jedna recesijska godina s padom BDP-a za 0,7 posto. Do gospodarskog pada ove će godine doći uslijed fiskalne konsolidacije temeljem procedure prekomjernog deficita (EDP), ali i slabe osobne potrošnje uslijed razduživanja privatnog sektora i rasta nezaposlenosti.

Tako se u 2014. godini očekuje daljnji pad osobne potrošnje za 1,2 posto, nakon 1 postotnog smanjenja u 2013., kao i rast stope nezaposlenosti (po ILO metodi) s lanjskih 17,7 na 18,9 posto.

Investicije će pak prije svega ovisiti o uvjetima financiranja, kaže Stojić te dodaje da u tom smislu treba uložiti dodatni napor u pronalaženje nebankovnih izvora financiranja, npr. kroz olakšavanje uvjeta za stečaj i predstečaj poduzeća kako bi se neproduktivni kapital izvukao iz takvih poduzeća i usmjerio u neke nove investicije.

Pozitivan utjecaj na kretanje BDP-a pak u Hypo banci ove godine očekuju samo od neto izvoza, uslijed rasta izvoza kroz turizam te zbog gospodarskog oporavka u eurozoni, kao i dalje slabog uvoza zbog slabe domaće potražnje.

Dodaju li se takvim kretanjima i očekivani izdaci iz proračuna, koji nisu planirani u posljednjem rebalansu, primjerice troškovi zdravstva, vrlo brzo će deficit ponovno početi rasti i polovicom godine trebat će se uložiti dodatni napori da ne prijeđe granicu od 6 posto BDP-a.

Stoga je još jedan rebalans ovogodišnjeg proračuna vjerojatan, trebao bi se dogoditi krajem drugog tromjesečja, no treba pričekati i odluku Europske komisije u okviru EDP-a koje će od već poduzetih mjera konsolidacije biti ocijenjene kao strukturne prilagodbe, istaknuo je Stojić.

Naime, pojasnio je, unatoč zahtjevu EK da se strukturna prilagodba u proračunu provede na razini od 0,6 do 0,7 posto BDP-a godišnje, taj je tempo sada upola sporiji, a mjere se previše oslanjaju na prihodnu stranu proračuna.

Osvrnuo se i na deflacijske rizike, ponajprije pad cijena energenata, ali i slabiju potražnju, cjenovni rat trgovačkih lanaca nakon ulaska Hrvatske u EU te malo vjerojatni rast cijena usluga koje se određuju administrativno uoči izbora. Na rast inflacije eventualno bi mogla utjecati viša međustopa PDV-a, povećanje dijela trošarina te rast cijena hrane uslijed ponovnog globalnog poskupljenja prehrambenih sirovina.

Ipak, Stojić barem u prvoj polovici ove godine očekuje negativne stope inflacije, koja bi na godišnjoj razini trebala iznositi tek oko 0,4 posto. Pritom ocjenjuje da bi deflacija za Hrvatsku ipak bila puno veća opasnost nego inflacija, jer vodi rastu nezaposlenosti i otežava refinanciranje javnog duga, ali i dugova gospodarstva, kojem zbog nižih cijena padaju prihodi pa se umanjuje i mogućnost daljnjeg investiranja.

Podijeli

Odgovori

Top