Prvi projekt, Sjeverni tok, dovodit će ruski plin preko Baltičkog mora izravno u Njemačku, gdje će biti distribuiran u druge zemlje kao što su Nizozemska ili Velika Britanija, čije vlastite zalihe plina u Sjevenom moru polako presušuju. Plinovod dugačak 1.220 kilometara prvi će plin korisnicima u Njemačkoj početi isporučivati u studenom.
Hrvatska malo unutra, malo van projekta
Drugi naftovod, Južni tok, isto će isporučivati prirodni plin iz Rusije ali će ići ispod Crnog mora do Bugarske gdje će se razdvojiti u dva kraka. Jednim će se opskrbljivati Grčka i Italija, dok će drugi prolaziti kroz Rumunjsku, Srbiju, Mađarsku, Sloveniju i Austriju. Hrvatska, iako je bilo u planu da i kroz nju ide magistralni vod, tek se kasnije (u ožujku 2010) odlučila priključiti projektu. Planirano je da jedan manji krak plinovoda uđe u Hrvatsku, ali još nije odlučeno na kojem mjestu. Za sad se kao mogućnost spominju Srbija i Slovenija. Hrvatski stručnjaci su u doba potpisivanja sporazuma s Rusijom o ovom projektu, govorili i o planovima da se iz Hrvatske na taj način plinom opskrbuljuje i Bosna i Hercegovina. Ne očekuje se da plinovod Južni tok počne funkcionirati prije 2015. godine.
U svakom slučaju, tvrde zagovaratelji ruskih plinovoda, udruženi, ovi projekti bi igrali važnu ulogu u jamčenju sigurnosti i pouzdanosti europske opskrbe plinom.
No neki u Europskoj uniji na sve to gledaju puno drugačije. Oni izražavaju zabirnutost da bi se sa ova dva projekta povećala obvisnost Europe o Rusiji. Trenutačno Rusija Europu opskrbljuje sa oko četvrtinom njenih portreba za plinom. U međuvremenu je većina kritika koje su svojevremeno bile upućivane Sjevernom toku utihnule, čak su se i najveći kritičari, kao što je bila Poljska, nekako smirili.
– Sjeverni tok je odavno postao dio europske infrastrukture – izjavio je europski povjerenik za energetiku, Nijemac Günter Oettinger.
Europa postaje ovisna
Mnogi su još uvijek vrlo sumnjičavi prema projektu Južni tok. Oni smatraju da je ovaj projekt zamišljen samo da bi “torpedirao” vlastite planove Europe o svojoj trasi za plinovod na južnom toku koji bi plin dovodio izravno iz Crnog mora.
Taj plinovod, po imenu Nabucco, zamišljen je kako bi povećao broj opskrbljivača plinom za Europu. On je još u fazi planiranja, a plin bi dovodio sa Kavkaza i Srednjeg istoka u Austriju i to preko Truske, Bugarske i Rumunjske.
Stručnajci vjeruju da se neke od najvećih svjetskih zaliha prirodnog plina nalaze u području Kaspijskog mora, posebno u Azerbajdžanu i Turkmenistanu. Bruxellese je jako stalo da se dokopa pristupa tim rezervama.
No projekt Nabucco zapinje na nerješenim problemima financiranja odnosno nedostatku podrške zemalja proizvođača plina. Oettinger se brine da bi Moskva mogla dobiti potpuni monopol nad plinom u Kaspijskom moru. “Rusi su važan partner za plin koji dolazi iz njihove vlastite proizvodnje. Ali ne bih se aš veselio da nam budu trgovinski partneri kad se radi o plinu iz Azerbajdžana ili Turkmenistana”, kazao je europski povjerenik za energetiku.
Rusija je nedavno pozvala EU da prestane pregovarati o mogućem plinovodu s Kaspijskog mora. Ona smatra da miješanje Europske unije u ovaj projekt koji bi zaobišao Rusiju, kao “uplitanje” koje bi, tvrdi Rusija, moglo dodatno povećati napetosti u toj regiji.
Izvor: Croenergo.eu
