Za napredak zajednice najvažnije je da građani i tvrtke svoje svakodnevne aktivnosti mogu obavljati osjećajući se sigurno i zaštićeno. U brojnim zemljama građani se osjećaju nesigurno, bilo da je uzrok tome neprimjereno reagiranje na prirodne katastrofe, terorističke napade, masovna povreda podataka ili širenje dezinformacija, povjerenje u sposobnost vlada da štite društvo opada.
Potreban je nov, sustavan pristup sigurnosti kojim je obuhvaćeno puno više od same obrane i nadzora granica. Vlade, lokalne vlasti i privatni sektor trebaju usko surađivati na svim područjima koja doprinose sigurnosti.
PwC je utvrdio četiri domene koje se preklapaju – fizičku, gospodarsku, digitalnu i društvenu, koje uz naglasak na povjerenju, čine temelj sigurnog i prosperitetnog društva.
Zaključak je ovo novog PwC-ovog izvješća „Uspostava sigurnosti i zaštite u vremenima čestih poremećaja i nepovjerenja“. U izvješću se preispituje tradicionalno usko tumačenje fizičke sigurnosti i zaštite, proširujući značenje sigurnosti na osnovne potrebe građana, uključujući hranu, vodu i komunalne usluge kao i na organizacije koje te potrebe zadovoljavaju.
Izvješće se temelji na akademskim istraživanjima* i studijama slučaja kako bi se ukazalo na nužnost i prednosti zajedničkog pristupa sigurnosti. Utvrđuje različite čimbenike zbog kojih se građani i tvrtke osjećaju nesigurno kao i igrače, od komunikacijskih tvrtki u privatnom sektoru i infrastrukturnih tvrtki do snaga sigurnosti i nevladinih organizacija, koji trebaju surađivati kako bi postigli sigurnosti u svim domenama.
Tony Peake, PwC-ov globalni voditelj usluga vladama i javnom sektoru, kaže: „Ako ne stvorite sigurno okruženje u kojem ljudi svoje svakodnevne aktivnosti mogu obavljati bez straha, neće moći raditi i uzdržavati svoje obitelji ili ostvariti dostojan životni standard.
Izazov uspostave sigurnosti nikada nije bio veći, što zahtijeva agilnost u pronalaženju rješenja i nove načine prevencije. Iako je sigurnost temeljni zadatak vlada, ne može se postići izoliranim pristupom. Potreban je holistički pristup, pri čemu bi vlade preuzele vodeću ulogu u pospješivanju suradnje među organizacijama, sektorima i unatoč teritorijalnim razgraničenjima kako bi se uspostavila sigurnost koja je od vitalnog značaja za funkcioniranje društva.“
Kockice u mozaiku sigurnosti: fizička, digitalna, društvena i gospodarska
Izvješće objašnjava kako se te domene preklapaju i utječu jedna na drugu, dodatno povećavajući složenost pružanja sigurnosti. Na primjer, gospodarska sigurnost usko je povezana s kibernetičkom sigurnošću i sprečavanjem krađe podataka.
Ključne infrastrukturne usluge poput telekomunikacijskih, elektroenergetskih i transportnih sustava koji se u svom radu oslanjaju na tehnologiju, moraju se zaštititi i fizički i digitalno. Kontrolni sustavi na graničnim prijelazima kao što su čitači putovnica i uređaji za skeniranje šarenice oka oslanjaju se na digitalna sučelja koja zahtijevaju kibernetičku sigurnost.
Peter van Uhm, bivši načelnik obrane Oružanih snaga Nizozemske, u svom predgovoru izvješću rezimira sljedeće „Sve je jasnije da pružanje sigurnosti i zaštite koja građanima i tvrtkama treba za napredak zahtijeva sve užu suradnju preko granica, među sektorima i ustanovama. Naučio sam da se (ponovna) izgradnja neuspjele države temelji na shvaćanju da je u okviru jednoga naroda sve povezano te da su srca i umovi ljudi u središtu svega. Ako želite da ljudi imaju povjerenja u svoje društvo i vjeru u svoju budućnost, preduvjet za to su sigurnost i zaštita u najširem smislu.“
Kako vlade mogu zaštititi i obraniti svoje građane
PwC je utvrdio šest ključnih aktivnosti koje čelnici vlada mogu poduzeti kako bi razvili suradnički, sustavan pristup pružanju sigurnosti i zaštite svojim građanima:
1) Procjena situacije: ispitivanje međusobne interakcije fizičke, digitalne, gospodarske i društvene domene i uočavanje eventualnih slabih karika u sektorima.
2) Utvrđivanje i angažiranje pravih dionika i suradnja za potrebe izrade zajedničkog programa te nacionalne i/ili lokalne politike za sigurnost i zaštitu.
3) Prepoznavanje što svaki dionik mora doprinijeti tijekom procesa i procjena razine njihove međusobne povezanosti radi pružanja sigurnosti i zaštite, npr. sigurnosni sustavi za telekomunikacijske kvarove.
4) Suradnja s vodstvom u različitim domenama koje se preklapaju, uz davanje podrške ljudima na pravim mjestima u donošenju odluka.
5) Ulaganje u lidere radi poboljšanja njihovih vještina aktiviranja javnosti i pružanja osjećaja povjerenja.
6) Pažljivo uspostavljanje ravnoteže između sigurnosti i zaštite osobnih podataka odnosno prava građana.
Preporuke za tvrtke iz privatnog sektora i neprofitne organizacije uključuju sljedeće korake:
1) Bliža suradnja s vladama od povjerenja kako bi se poboljšala angažiranost i suradnja.
2) Usklađivanje organizacijske svrhe sa širim društvenim programom sigurnosti i zaštite.
3) Razvoj kapaciteta i sposobnosti za poboljšanje sigurnosti i zaštite za dionike.
Primjeri iz prakse
Spremnost na krizu i odgovor na teroristički napad u Švedskoj
Teroristički napad u Stockholmu iz 2017. godine ukazuje na potrebu suradnje vlada i neprofitnih partnera. Ovaj napad počinio je pojedinac koji se velikom brzinom kretao niz pješačku ulicu usmrtivši pet i ozlijedivši još 10 osoba. Smatra se da je zahvaljujući vježbi koju su prema unaprijed utvrđenom scenariju provele vladine i sigurnosne agencije nekoliko mjeseci prije napada broj žrtava bio ograničen, a napadač brzo uhićen.
Vladina tijela i privatni sektor surađuju kako bi spriječili kibernetičku prijetnju
Veliki kibernetički napad u Australiji, nazvan Cloud Hopper, otkriven je i uspješno prevladan zahvaljujući uskoj suradnji stručnjaka za kibernetičku sigurnost iz javnog i privatnog sektora.
Za više informacija o novom izvještaju PwC-a „Uspostava sigurnosti i zaštite u vremenima čestih poremećaja i nepovjerenja“, preuzmite izvješće na pwc.com/safe-society.