Svakodnevna i intenzivna upotreba interneta, odnosno stvaranje i korištenje sadržaja i usluga kojima se pristupa online, dovodi do sve veće prisutnosti osobnih informacija pojedinaca u javnom prostoru. Konkretno, ako pretražite svoje ime i prezime pomoću Google tražilice, vrlo je vjerojatno da ćete u rezultatima moći pročitati, kao i ostali koji unesu isto, određeni broj informacija o sebi. One mogu biti relativno bezazlene i nevažne, no neke vam se možda neće svidjeti. Posebno to može biti slučaj kod informacija o vama koje su objavljene kao dio teksta nekog web portala, odnosno elektroničkog medija.
Što možete učiniti ako želite da internet „zaboravi“ nešto o vama?
Građani Europske unije doista imaju tzv. pravo na zaborav. Europski sud je 2014. potvrdio da ljudi imaju pravo zatražiti da pretraživači poput Googlea uklone neprikladne ili nebitne informacije iz svojih rezultata koji se pojave kod pretrage njihovih imena. Zato, kad „googlate“ nečije ime često dobijete obavijest da su rezultati možda izmijenjeni u skladu s propisima o zaštiti podataka u Europi. Ako želite zatražiti uklanjanje, Google vam pruža mogućnost popunjavanja web-obrasca te potom pristupa procijeni vašeg slučaja. Sam postupak može trajati dugo, a razmatra se uključuju li rezultati zastarjele informacije o vašem privatnom životu te je li zadržavanje tih informacija u rezultatima pretraživanja u interesu javnosti, na primjer, odnose li se informacije na financijske prijevare, profesionalnu pogrešku, osuđivanje za kazneno djelo ili vaše javno ponašanje kao dužnosnika (izabranog ili neizabranog). Sam Google upućuje da se, ako ste nezadovoljni njihovom odlukom, možete obratiti svom lokalnom uredu nadležnom za zaštitu podataka. Tako se u Hrvatskoj možete obratiti, primjerice, Agenciji za zaštitu osobnih podataka.
Osim toga, Google upućuje da ćete podatke o sebi u rezultatima Google pretraživanja najlakše ukloniti ako se obratite vlasniku web-lokacije koji je te podatke objavio. Ako ti podaci budu uklonjeni, Google ih neće moći pronaći i objaviti u rezultatima pretraživanja, a ako vlasnik web-lokacije odbija ukloniti podatke o vama, Google će ukloniti određene vrste osjetljivih osobnih podataka. Ovdje je relevantan i Zakon o obveznim odnosima, koji predviđa mogućnost zahtjeva da se ukloni opasnost štete i zahtjeva da se prestane s povredom prava osobnosti. Sud će tako na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje nastanka štete ili uznemiravanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne učini.
Zahtjeva vlasti za uklanjanje sadržaja, prema Google statistici iz Hrvatske, bilo je od 2009. godine 30, odnosno, radilo se o 121 stavci za uklanjanje. U prvoj polovici 2019. Google je iz Hrvatske zaprimio 4 zahtjeva, s razlogom klevete, te su oni uklonjeni u 100 posto slučajeva. Razlozi za neudovoljavanje zahtjevima za uklanjanje sadržaja mogu biti različiti, npr. možda nisu dovoljno precizni, dok neki uključuju navode o klevetama u neslužbenim dopisima državnih tijela, a ne u sudskim odlukama.
Valja napomenuti da je kod nadoknađivanja štete prouzročene sadržajem objavljenim na portalu relevantan i Zakon o medijima, a upravo je u tijeku (veljača 2020.) javna rasprava o nacrtu prijedloga Zakona o elektroničkim medijima, koji također može utjecati na pitanje brisanja sadržaja s web portala, jer se između ostalog dodatno definiraju mehanizmi utvrđivanja nadležnosti nad pružateljima medijskih usluga.
Navedimo za kraj primjer jedne nedavne tužbe protiv urednika jednog hrvatskog portala zbog kaznenog djela uvrede. Tužitelj od urednika portala traži 180 dnevnih dohodaka i brisanje spornog teksta s portala. Ako ste iscrpili sve druge opcije da uklonite neželjeni sadržaj, doista na uklanjanje možete utjecati i tužbom.
Ipak, ostaje pitanje koliko ćete brzo kroz sudski postupak doći do željenog rješenja i koliko će dugo neželjene informacije ostati dostupne javnosti do okončanja presudom.
[box style=”0″]
Kristina Bajsić Bogović uspješno plovi odvjetničkim vodama osam godina. Neovisnost u obavljanju posla, dinamičnost, u određenom dijelu i kreativnost te potreba za stalnim usavršavanjem presudile su u odabiru studija prava koji će odrediti njezin profesionalni put. Redovito pohađa i organizira edukacije, a posebno se u zadnje vrijeme posvećuje edukaciji mladih o vršnjačkome nasilju. Članica je Hrvatske udruge za mirenje i Hrvatske gospodarske komore te registrirani izmiritelj kod Hrvatske udruge za mirenje.
[/box]
