U praksi se često možemo susresti s pogrešnim dojmom o poduzetništvu i poduzetničkim projektima. Kako i kada krenuti u poduzetništvo pitanje je koje mnoge opterećuje. Na seminarima i radionicama u Filaksu, uvijek napomenem da poduzetništvo nije za lijenčine, odnosno za one koji nisu spremni raditi i više od 12 sati dnevno… Poduzetnici moraju biti oni koji imaju dovoljno energije i volje da „guraju“ dok posao ne počne nomralno funkcionirati. Poduzetnici moraju imati odgovarajuća znanja i vještine, kao i ostale potrebne resurse. Nije realno očekivati da će posao procvjetati u manje od dvije godine i da će poslovanje ostvarivati iznimne rezultate. Važno je biti siguran da nas nedostatak nekog važnog resursa neće natjerati da odustanemo odmah na početku ili izgubimo volju.
U poduzetništvo nije dobro krenuti odmah po završetku škole ili fakulteta, jer iskustvo u drugim tvrtkama uvijek dobro dođe. Što imate više iskustva u različitim poslovnim situacijama i različitim djelatnostima, to ćete biti fleksibilniji i snalažljiviji u vlastitom poslu. Za uspješan posao važna je priprema i dobar plan, stoga pažljivo planirajte, skicirajte, računajte i analizirajte strategiju. Dakle, pravo vrijeme za krenuti je kada smo pripremljeni i spremni! Objektivno sagledavanje situacije u kojoj se nalazimo spriječit će nas da u poduzetnički projekt uđemo radi ogromne želje ili strasti. Iako su takve emocije zaista potrebne u poslu, nažalost mogu biti i opasne ako ih ne podržavaju odgovarajući resursi i spremnost poduzetnika na dosljedan rad.
Oni koji još se još nisu odlučili otisnuti u poduzetničke vode, često žele znati kako to izgleda u stvarnosti, odnosno žele čuti stvarne poduzetničke priče. Upravo iz tog razloga razgovarala sam s uspješnom poduzetnicom Barbarom Bolf iz tvrtke BB natura vera d.o.o., koja kontinuirano usavršava svoja znanja i vještine. Nakon brojnih edukacija, posebno smo ponosni što je sudjelovala i u programu usavršavanja u Poslovnom učilištu Filaks.
Mnogi ljudi ne očekuju brojne izazove koji ih dočekaju u poslu stoga me je posebno razveselio Barbarin prvi odgovor. Barbara kaže da joj je stav o poduzetništvu vjerojatno gotovo identičan sada i prije nego je pokrenula vlastiti biznis. Poduzetnike je gledala kao stvaratelje, one koji su pokretačka sila većine napretka, one koji kreiraju novu vrijednost za sebe, ali i za druge. Danas kad vodi svoj posao, pokušava biti upravo stvaratelj, pokretač, kreirati novu vrijednost za sebe, ali i za druge (kupce, partnere i zaposlenike).
Vezano za greške, Barbara smatra da je najveća greška ne držati se osnovnih etičkih i moralnih načela. Ne čini drugom ono što ne želiš da drugi čini tebi, pojednostavljuje svaku odluku (ako se baš mora zapitati). Poduzetnike vidi kao pozitivce, optimiste i entuzijaste koji unatoč teškim uvjetima preuzimaju rizik i odgovornost za sebe i često druge. Nažalost, loši primjeri iz našeg društva učinili su svoje i pojedinci su uspjeli uvriježiti općeprihvaćeno mišljenje da se poduzetnici često poistovjećuju s prevarantima i muljatorima. Barbara navodi da su zbog toga povrede poslovne etike i loš primjer koji neki postavljaju najveća greška poduzetnika.
Barbara svakodnevno uči o uspješnom vođenju i održavanju posla. Naučila je da uvijek treba učiti, informirati se, ostati prizeman i razuman, razmišljati barem par koraka unaprijed, jasno definirati ciljeve i ne obazirati se na pesimizam i apatiju koja vlada našim društvom. I za kraj, Barbara poručuje: „Morate biti optimist i entuzijast i možda barem malo „ćuknuti“ kako bi manevrirali u moru birokracije.“
Piše: Mr. sc. Elvira Mlivić Budeš, [email protected]
