Kažu da je stres boljka modernog doba. Moramo priznati da se s time ne možemo ne složiti, pogotovo kada je riječ o poslu. U današnje vrijeme, radno okruženje može biti vrlo izazovno, a to znači da od nas nerijetko ima nerealne i teško ostvarive zahtjeve.
Također, međuljudski odnosno bitan su faktor koji utječe na razinu stresa. Stoga, postavlja se pitanje kako se nositi sa stresom na poslu te ono još važnije – koje nam bolesti pretjerani stres može donijeti?
Prepoznavanje prvih znakova stresa
Prvi korak u borbi protiv stresa je prepoznavanje njegovih znakova. Neki od najčešćih simptoma su konstante glavobolje, problemi sa spavanjem, anksioznost, ali i fizički simptomi poput naglog mršavljenja ili debljanja. Iako prvi znakovi mogu varirati, osjećate li se jednostavno loše, gotovo sigurno ste pod stresom i sljedeći korak je otkriti što vam uzrokuje stres. U kontekstu posla, važno je definirati je li stres rezultat odnosa s nadređenima, s ostalim kolegama, količinom posla, primanjima…
Postavite granice u radnoj sredini
Digitalizacija je u svojoj suštini nešto što bi nam trebalo olakšati proces povezivanja, no u realnosti je tu kako bi nas u svakom trenutku učinila dostupnima. Nalazite li se u takvoj poslovnoj situaciji, prekinite je. Granica između privatnog i poslovnog ključna je za održavanje „hladne glave“. U praksi to možete činiti na sljedeći način – radite li od kuće, odredite vrijeme za čitanje e-mailova ili kada ste dostupni za pozive. Također, obavezno se pridržavajte radnog vremena. S druge strane, idete li fizički na posao, princip je isti. Nakon kraja radnog vremena zaboravite na posao.
Razvijanje pozitivnog odnosa prema problemima
Problemi na poslu uglavnom su rješivi, a kako biste u tome bili efikasni, potrebna je promjena perspektive. Umjesto da probleme gledate kao prepreke, shvatite ih kao prilike za učenje i rast. Razvijanje otpornosti kroz pozitivno suočavanje s izazovima poboljšat će vašu otpornost prema stresu.
Komunikacija je pola posla
U kolektivima je komunikacija često kamen spoticanja. Međutim, ista je od velike važnosti kako bi posao funkcioniramo. Manjkom komunikacije stvaraju se problemi, a zatim i stres. Stoga, razgovor o vašim osjećajima i problemima s kolegama ili nadređenima, pomoći će u pronalasku rješenja te stvaranju pozitivnog i motivirajućeg radnog okruženja.
Poslužite se tehnikama opuštanja
Duboko disanje, meditacija ili šetnje na svježem zraku – odlični su trikovi koji rade posao. Osim toga, redovita tjelovježba također doprinosi eliminiraju stresa iz podsvijesti te općenito poboljšava mentalno zdravlje
No, dogodi li se da ne prepoznate stres ili odlučite ostati u stresnim situacijama potiskujući tjelesne signale – riskirate ozbiljna zdravstvena stanja.
Neka od najčešćih su:
Kardiovaskularne bolesti
Dugotrajna izloženost stresu povećava rizik od hipertenzije (visokog krvnog tlaka), srčanog i moždanog udara. Zašto je to tako? Naime, stres potiče tijelo na oslobađanje adrenalina i kortizola. Posljedično, to dovodi do suženja krvnih žila i povećanog krvnog tlaka.
Mentalno zdravlje
Prilikom izloženosti značajnom stresu, mentalno zdravlje nastrada među prvima. Anksiozni poremećaji, problemi sa spavanjem, depresija i slično, samo su neke od mogućih dijagnoza. Primjerice, poremećen san će sam po sebi izazvati probleme u organizmu, a u kombinaciji sa stresom, onemogućiti normalno funkcioniranje.
Poremećaji imunog sustava
Dugotrajni stres može oslabiti imunološki sustav i organizam učiniti podložnijim infekcijama i bolestima. Oslabljen imunološki sustav ulazna je karta za sve veće i manje infekcije koje znatno narušavaju kvalitetu života.
Problemi s probavom
Gastritis, iritabilno crijevo, konstantna nadutost i slično, posljedice su promjena u metabolizmu. Loša probava utječe i na apetit koji pak donosi probleme na području održavanja kilaže. To znači da tijekom stresnih situacija može doći do znatnog gubitka ili povećanja kilograma, a niti jedno niti drugo nije zdravo za vas.
Kožne promjene
Stres može pogoršati stanja kože poput psorijaze, ekcema i akni. Također, može ih i uzrokovati. Nadalje, gubitak kose ili prekomjerno ispadanje također su česte posljedice uzrokovane stresom.
Autorica Magda Smojver
