Kako se što bezbolnije vratiti na posao?

Možda nemamo nedoumice vezane uz posao koji radimo, a ipak povratak na radno mjesto nakon godišnjeg odmora velikom broju ljudi teško pada. Lakše se priviknuti na ritam gdje sve možemo i ništa ne moramo, gdje nema vremenskog presinga, gužve u prometu, rokova…

Povratak u rutinu zaista može biti okidač za loše raspoloženje posebice ako smo na godišnjem odmoru uživali, za ordinaciju.hr pojašnjava psihologinja Kristina Bačkonja.

Nezadovoljstvo počinje puno prije povratka s godišnjeg odmora

Ne mora značiti da se baš svi nakon godišnjeg odmora na svoja radna mjesta vraćaju nezadovoljni. Zapravo, u većini slučajeva nezadovoljstvo započinje puno prije povratka na radno mjesto: ako nezadovoljni krećemo na odmor, prestanak istoga i povratak svakodnevnim obavezama na nas djeluje kao okidač za loše osjećaje koje smo doživljavali i prije tog odmora.

Često na godišnje odmore krećemo s velikim očekivanjima pa ako pri tome izgubimo dodir s realnošću, nastaju problemi. Odmor je zapravo osnovna potreba našeg organizma i bitno je provesti ga onako kako nama najbolje odgovara a ne kako smo možda zamislili da bi on trebao izgledati.

Nekome će biti dovoljno nekoliko dana mira i sna, nekome ludi ljetni provodi, a nekome možda samo mala promjena ambijenta. Nezadovoljstvo se može javiti i ako imamo osjećaj da nismo bili na odmoru kakav smo priželjkivali. „Ljetovanje“ kod kuće ili rođaka zbog nedostatka financija, za većinu nema očekivani efekt, pa se ljudi vraćaju na posao a da se nisu zaista odmorili.

S druge strane, ako smo si uspjeli priuštiti odmor izvan mjesta stanovanja, nezadovoljstvu nakon odmora može pridonijeti činjenica da nas je putovanje koštalo više nego što smo planirali, pa se s odmora vraćamo i praznog novčanika.

Što nam može pomoći?

Sada kada smo naveli što sve može krenuti po zlu, bilo bi dobro osvijestiti i što nam može pomoći pri povratku u svakodnevicu. Naime, idealnog i jedinstvenog recepta nema: ono što može pomoći jednoj osobi, ne mora nužno i drugoj. “Vjerujem da sami najbolje znamo što nam najviše pomaže, a da bi se uopće mogli dovesti u resursno stanje i osmisliti što i kako dalje”, pojašnjava psihologinja Kristina Bačkonja.

Možda će vas usmjeriti sljedeći savjeti:

  • Da bi povratak u realnost poslije odmora bio lakši, možda bi bilo dobro započeti s radom sredinom tjedna. Tako se postupno vraćamo obavezama, kraj tjedna je bliži pa je stoga i šok malo manji.
  • Iako ljudi vole iskoristiti i zadnji dan za boravak na moru, povratak na radno mjesto neraspakiran, umoran od puta i nepripremljen može biti prilično stresan. Kombinacija umora, nezadovoljstva i naglog skoka obaveza vjerojatno nije najbolji izbor za početak radnog tjedna.
  • Bez obzira na to što ste se vratili u svakodnevicu, ostavite malo vremena za sebe, za opuštanje, za stvari koje volite raditi. Iako je ponekad u zgusnutom rasporedu teško naći vremena za sebe, imajte na umu da je opuštanje čovjeku potrebno kao san ili zdrava prehrana. Svakodnevno opuštanje uz aktivnosti koje volite će smanjiti rizik od nastanka depresije, anksioznosti i razdražljivosti.
  • Iako je vaš ljetni godišnji odmor završio, imajte na umu da vam to nije zadnji odmor i da su to bila tek dva ili tri ljetna tjedna. Iduće ljeto će doći tek za godinu dana, no te ne znači da je i vaš idući odmor tako daleko.
  • Ono što uvijek možete jest planirati novi godišnji. Ako vas zamišljanje i planiranje novog godišnjeg odmora opušta, tada nemate razloga da isti ne planirate. U konačnici, pomisao da ćete ponovno na godišnji odmor može biti vaše svjetlo na kraju tunela.
  • Na kraju, postoje ljudi kojima je atmosfera na poslu toliko neizdrživa da im nijedan od ovih savjeta ne djeluje smisleno niti im pomaže da ugledaju svoje svjetlo na kraju tunela. Ako se vraćamo na posao koji nas uopće ne veseli, koji nam je izrazito stresan, ako nas doma čekaju isti problemi od kojih smo samo nakratko pobjegli, ako živimo životom koji nam više ne odgovara – tada je vrijeme da poduzmemo neke druge korake u svom životu.

Američka spisateljica Maya Angelou je rekla:

„Ako ti nešto ne sviđa, promijeni to. Ako to ne možeš promijeniti, promijeni onda svoj stav!“.

Odluka zapravo na nama – ako nas ono što radimo ne dovodi do onoga što želimo, uvijek imamo izbor odlučiti raditi nešto drugo.

Izvor: ordinacija.hr

Podijeli

Odgovori

Top