Saboru je upućeno izviješće Državne revizije za 2011., zadnju godinu vladavine HDZ-a i koalicijske vlade Jadranke Kosor. Ured Državne revizije obavio je 477 financijskih revizija koje pokazuju na koji način su u 2011. poslovali Vlada Jadranke Kosor, Sabor, ured aktualnog i bivšeg predsjednika države, državni fondovi, političke stranke i neprofitne udruge, financirane iz proračuna, općine, gradovi i županije te poduzeća u vlasništvu države, gradova i općina, piše Jutarnji list.
Od 447 obavljenih revizija, u samo 101 slučaju (22,6 posto), ured Državne revizije izrazio je bezuvjetnu ocjenu, što znači da je njihovo poslovanje bilo u skladu s propisima, u 345 slučajeva (77,2 posto) dao je uvjetnu ocjenu, što znači da su pronađene određene nepravilnosti i propusti, dok su u jednoj reviziji (slučaj državne tvrtke Agrodhuhan d.o.o. iz Slatine), pronađene teške nepravilnosti pa je Državna revizija dala ocjenu “nepovoljno”.
Od ukupno 25 političkih stranaka koliko ih je 2011. bilo u Saboru i lokalnim predstavničkim tijelima, deset je dobilo bezuvjetno mišljenje, dok je 15 stranaka dobilo uvjetno mišljenje. A i poslovanje većine jedinica lokalne samouprave još nije usklađeno s propisima.
Zavod za zdravstveno osiguranje: Dali 266.000 kn za klime bez natječaja. Žurilo im se
HZZO je 2011. nabavio gorivo u vrijednosti od 470.000 kuna i klima-uređaje za 266.000 kuna. Problem je što za tu nabavu nisu raspisali javni natječaj.
– To nije u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi – utvrdila je Državna revizija.
– Bilo nam je hitno pa nismo stigli. Morali smo ugraditi klimu na nekoliko lokacija jer kada se pokvare, u pitanje dođe održavanje servera i informatičkih sustava – pravdaju se u HZZO-u.
Osim ove nepravilnosti u javnoj nabavi HZZO-a, revizija je uočila još jednu. Za računalnu i mrežnu opremu proveden je postupak javne nabave vrijedan 4,3 milijuna kuna. Za to su planirali točno ta sredstva u svojem proračunu, ali dokumentacijom su predvidjeli da je riječ o usluzi za devet ili deset mjeseci. Prema mjesečnoj cijeni kupljene usluge, ispada da će to prijeći uslugu za 700.000 kuna na godišnjoj razini.
Osim nepravilnosti otkrivenih u segmentu javne nabave, Državna revizija HZZO-u je još zamjerila da ne samo da nisu uspjeli nadoknaditi potraživanja od bolnica nego je ta stavka (prihodi od obveznog osiguranja) porasla sa 63,5 na 127,6 milijuna kuna.
Neuredne su dijelom i poslovne knjige pa tako potraživanja za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti nisu iskazana.
Porezna uprava: Prekasno slali ovrhe pa dugovi otišli u zastaru
Poreznoj upravi revizori su dali uvjetno mišljenje zbog nepravilnosti i propusta koji se odnose na potraživanja za poreze i druga javna davanja, računovodstveno poslovanje te javnu nabavu. Tako su, među ostalim, utvrdili da u poreznim evidencijama početno stanje potraživanja za poreze i druga javna davanja tekuće godine nije jednako završnom stanju prethodne godine, podaci o ukupnom zaduženju i naplati poreza nisu usklađeni, a potraživanja za poreze i druga javna davanja koji su prihod državnog proračuna, nisu iskazana u poslovnim knjigama, odnosno financijskim izvještajima Porezne uprave, ni državnog proračuna. Revizori su također utvrdili manjkavosti u provođenju ovršnog postupka – nepravodobno dostavljenje rješenja o ovrsi Fini, prekasno pokretanje ovršnih postupaka zbog čega dio poreznog duga pada u zastaru… Revizori su stoga naložili Poreznoj upravi da pravodobno naplaćuje poreze.
Porezna uprava je, navodi se u izvješću, tijekom 2011. otpisala ukupno 4,2 milijarde kuna nenaplaćenih potraživanja. Više od polovice tog iznosa otpisano je temeljem odluke čelnika poreznog tijela koji je prema Općem poreznom zakonu imao takvu mogućnost za nenaplaćene dugove nakon proteka roka od četiri godine od nastupanja apsolutne zastare.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi: Milinovićevi ljudi trošili po 2 mil. kn na mobitele
U bivšem Ministarstvu zdravstva koji je vodio Darko Milinović, od 447 zaposlenika čak ih je 407 imalo pravo na službeni mobitel!
Na razgovore su godišnje trošili gotovo 2 milijuna kuna. Državna revizija predložila im je da preispitaju odluku o tome tko smije imati službeni mobitel.
Osim činjenice da zaposlenici Ministarstva jako puno razgovaraju preko mobitela, revizija je okrila i da se u toj državnoj instituciji protuzakonito isplaćuju naknade. Pa je tako Milinović osnovao povjerenstvo za javnu nabavu u kojem su sjedili sami zaposlenici – samostalne službe za javnu nabavu. Uz redovnu plaću, pojedini članovi primali su i naknadu za posao koji im je ionako plaćen. Honorari su nakon obavljenog posla iznosili od 5000 do 20.000 kuna neto, a novac im se isplaćivao iz sredstava koja su bila namijenjena za nabavu medicinske opreme i ulaganja u bolnice.
A kako bi sve ostalo unutar zidova Ministarstva i kako revizija ne bi mogla utvrditi jesu li i kada su se ti članovi povjerenstva uistinu sastajali, oni su se lijepo dosjetili kako prikriti sve: na zapisnike sa sjednica nisu stavljali datume ni vrijeme održavanja, pa se ne može utvrditi jesu li to radili u okviru ili izvan radnog vremena.
Uz sve to, angažirali su i 60 vanjskih suradnika koji su radili poslove u djelokrugu Ministarstva i za to izdvojili 3 milijuna kuna.
