Ružni puloveri, mirisi koji nam se ne sviđaju, šalovi i rukavice, čarape i gaćice, gomila slatkiša koje ne volimo… Uobičajeni božićni pokloni često su vrlo predvidljivi i oni koji ih biraju uvijek idu linijom manjeg otpora kupujući nešto što će kasnije samo zauzeti mjesto na polici, u ladici, ili na dnu ormara.
I mi sami se često ne trudimo saznati od naših dobrih prijatelja poznanika i rodbine što zapravo oni vole i što će im se svidjeti. Jedino na kraju budu zadovoljni samci koji sami sebi poklanjaju ono što vole i žele. U Aziji je pokrenut pravi veliki prodajni praznik, svojevrsno antivalentinovo, 11. 11. svake godine kada samci sami sebi kupuju poklone. Taj dan po prodaji u Koreji, Japanu i Kini daleko pregazi i Valentinovo i novogodišnje praznike, i ove naše zapadnjačke i one za kinesku Novu godinu.
Ne komuniciramo ono što volimo i želimo
Griješimo i mi i oni kojima kupujemo poklone, a problem je jednostavno riješiti. Ne komuniciramo ono što volimo i želimo. Stručnjaci bi rekli – nismo dovoljno asertivni.
Iako sam izraz asertivnost može zvučati snažno, jako, pa i agresivno, osobito kada pomislimo da to zapravo znači jasno i često izražavati svoje želje i potrebe drugima ona je važna vještina koji svi moramo savladati ako želimo ostvariti svoje želje, bilo da je riječ o napredovanju na poslu, o poklonu za praznik ili rođendan.
Asertivnost i ostvarenje ciljeva
Po definiciji asertivnost je sposobnost iskrenog izražavanja vlastitih mišljenja, osjećaja i stavova na način koji ne krši prava drugih.
Mnogi ljudi misle da je biti asertivan vrlo jednostavno i da smo gotovo uvijek asertivni, no to nije tako. Često se smatra da asertivne osobe stvaraju nemire u odnosima, no ako se nelagodno osjećamo zbog toga što netko izražava svoje želje to nije asertivnost nego agresivnost. Ta dva pojma su povezana, no u načelu suprotna. Pravilno asertivno ponašanje može samo poboljšati komunikaciju i odnose, dok agresija isključivo stvara animozitet..
Ljudi vrlo često biraju pasivno ponašanje u situacijama kada bi se zapravo trebali izboriti za sebe. Šutnja je zlato, kaže narodna poslovica, no pasivna šutnja u situacijama odlučivanja i rješavanja problema nije najbolji odabir.
Ako nam netko čini nešto što nam se ne sviđa najčešće rješenje, kojima nas i roditelji uče je ostati daleko od takve osobe, kako s njome ne bi imati problema u budućnosti.
To svi radimo, čak i u nekim naoko malim stvarima. Mene strašno nervira kada netko puši u mojoj blizini, jer mi poslije odjeća i kosa smrde i peckaju me oči. No najčešće na pitanje hoće li mi smetati ako zapale cigaretu odgovaram kako mi to ne smeta.
No, ako želimo raditi na sebi i ostvariti svoje ciljeve asertivnost nam je nužna. Moramo se osjećati sigurnima u sebe i doživjeti vlastitu moć. No istovremeno moramo imati i osjećaj poštivanje drugih. Nužno nam je vjerovati u poruku koju šaljemo i dobrobit koju obje strane imamo. Pri tome moramo raditi na traženju načina kojim bi se da se potrebe i interesi obiju strana spoje i ostvare. Važno je biti vješt u uživljavanje u pogled drugih i povezivanje različitih pogleda na isti problem, i jednako tako uključiti energiju svih sudionika tog dijaloga.
Za to su nam potrebne i vještine komuniciranja, predstavljanje i zadržavanje pažnje, jasno iznošenje stavova i predstavljanje svoje ideje, predano traženje i prepoznavanje osjećaja, potreba, stavova i načina komuniciranja drugih ljudi.
Stabilan i iskren odnos dvije osobe je glavni cilj koji se postiže asertivnošću no takav način ponašanja može vam pomoći u razvoju samopoštovanja, samopouzdanja i samouvjerenosti, razvijanju samokontrole, ostvarenju želja ciljeva, i potreba kao i uspješno savladavanje stresa. Naučit će nas i zalaganju za rješavanje konflikata i pomoći će nam u rastu naše otvorenosti za nova rješenja.
Pasivnost i depresija
Pasivnost prema nekom odnosu može nas koštati puno. Depresija se pojavljuje zbog osjećaja bespomoćnosti, mržnja raste prema onima koji nas iskorištavaju, frustracija raste ponajprije prema sebi, a na kraju nije rijetko i nasilje, posebice ako se puno bijesa nakupi u tom procesu.
Neasertivnost dovodi i do konstantnog stanja u kojem se problemi skrivaju. I dok to može funkcionirati neko kratko vrijeme, no kada sve izađe u isto vrijeme na vidjelo – rješivi problemi postaju nerješivi.
No i korištenje asertivnog ponašanja u nekim situacijama može imati negativne posljedice ako osoba s kojom razvijate nekakav odnos na njega reagira loše. Promjena u načinu komuniciranja izaziva stres, te je nekada važno odabrati pravi trenutak kako reći ono što misliš.
U razvoju komunikacijska asertivnosti treninga nikada nema dovoljno. Mirne situacije nisu problem za asertivno komuniciranje, no problem je u onim napetim situacijama koje trebaju brzo rješenje, u kojoj se odmah mora reći što nije u redu.
A božićni pokloni?
A što se tiče božićnih poklona… asertivnost s bliskima je često puno teža nego sa strancima. Nekada je teško reći onima do kojih ti je puno stalo što te smeta i što želiš da promjeni. Nemoj čitati misli drugima i očekivati da drugi to čine tebi. Reci što misliš, i možda nakon male ljutnje sve bude ok.
A ako odabereš pravi trenutak i na pravi način kažeš što te muči i kakve su ti želje i istovremeno čuješ druge i daš im priliku da na njih odgovore, može ti se dogoditi da dobiješ poklon koji neće biti odmah vraćen u dućan, ili biti zakopan na dnu ormara.
