Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, struje, goriva i telekomunikacijskih usluga u zemljama bivše Jugoslavije razlikuju se od države do države i oslikavaju standard tamošnjih građana.
Slovenija najskuplja – Makedonija najjeftinija
Kao i u vrijeme zajedničke države, i dalje je – gledajući većinu proizvoda i usluga – najskuplja Slovenija, a najjeftinija Makedonija. Podaci pokazuju da je Crna Gora skuplja u odnosu na Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju a jeftinija u odnosu na Sloveniju i Hrvatsku.
Analiza pokazuje i neka odstupanja od spomenutog pravila: cijena litre benzina najskuplja u Crnoj Gori, dok “najpaprenije” kilovate struje plaćaju stanovnici Hrvatske.
Što se tiče prosječnih zarada, skoro da vrijedi poznata izreka: “što južnije – to tužnije”. Najdeblje novčanike kao i u bivšoj SFRJ, prema službenim podacima Statističkog ureda Slovenije imaju građani čija prosječna neto zarada iznosi 982 eura (www.stat.si). U Hrvatskoj prosječna plaća iznosi oko 730 eura, Crnoj Gori 479 eura, BiH 401 eura, Srbiji 380 eura. Najniža primanja imaju građani Makedonije koji mjesečno primaju u prosjeku svega 334 eura. U Makedoniji su cijene osnovnih životnih namirnica u odnosu na sjevernije susjede i trostruko jeftinije.
Tako se kruh od 600 grama u Makedoniji može kupiti za 35 centi, što je upola manje u odnosu na Sloveniju gdje je najjeftiniji kruh – 80 centi. U toj zemlji u prodaji je svakodnevno 100 vrsta kruha, čija se cijena kreće od 0,80 eura do 3,5 eura ovisno od vrste.
Slično je i sa cijenama najprodavanijeg mlijeka sa 3,2 posto masnoće, koje se u Makedoniji prodaje za 0,60 eura po litri, dok je u Sloveniji njegova prodajna cijena 0,90 eura.
Kruh se u Hrvatskoj prodaje, kao i u Sloveniji za najmanje 0,80 centi, dok je u Srbiji od proljeća najpopularniji kruh Sava snižen na čak 35 dinara što odgovara cijeni od približno 35 euro centi. Takozvani bijeli kruh u Srbiji se prodaje po cijeni od 55 do 60 dinara po komadu zavisno od regije. Analogno situaciji u regiji i u toj zemlji hrana je znatno jeftinija na nerazvijenom jugu zemlje, nego što je, recimo, u Beogradu gdje je sve znatno skuplje.
Mlijeko u Bosni najjeftinije
Bosanci piju najjeftinije mlijeko – Mlijeko u Hrvatskoj jeftinije je u odnosu na Sloveniju i stoji 0,72 eura po litri sa 3,2 posto mliječne masti.
Promatrajući trendove rasta i pada cijena, u Bosni i Hercegovini je situacija slična ostalim zemljama eks Jugoslavije: cijene su veće u Sarajevu i Banja Luci u odnosu na unutrašnjost zemlje, ali niže u odnosu na susjedne Crnu Goru i Hrvatsku. Najpopularniji, polubijeli kruh, u Bosni i Hercegovini se prodaje za jednu marku što odgovara protuvrijednosti 0,50 eura, koliko se prodaje i litra najjeftinijeg mlijeka sa masnoćom 3,2 posto.
Marže ključno određuju cijenu goriva – Za razliku od cijena osnovnih životnih namirnica koje na nivou zemalja nisu regionalno ujednačene, cijene goriva i struje drugačije su na cijelom teritoriju država SFRJ pa je – lakše napraviti analizu.
Tako, prema službenim podacima Auto-moto saveza Slovenije, gorivo u Crnoj Gori je, vjerovali ili ne, najskuplje u regiji! Tako litra benzina sa 95 oktana stoji 1,34 eura, dok litra super 98 kojeg troše noviji automobili stoji 1,4 eura, a cijena litre eurodizela je 1,28 eura.
U Hrvatskoj, litra super 95 je jeftinija cent nego u Crnoj Gori, super 98 cijena je niža dva centa, a litra dizela čak četiri centa. Građani najbogatije Slovenije, litru popularnog super 98 plaćaju 1,3 eura, benzina 95 dva centa manje, dok za litru eurodizela stanovnici države ispod Alpa trebaju izdvojiti 1,238 eura.
Stanovnici Makedonije za litru benzina 98, odnosno super 95 izdvajaju 1,33, odnosno 1,31 eura, dok litru eurodizela plaćaju najmanje u regiji svega 1,13 eura. U Bosni i Hercegovini litra super 98, i 95-tice stoje 1,20 eura, odnosno 1,18 eura dok je litra eurodizela na nivou benzina sa 95 oktana. Cijene goriva u Srbiji su 139,9 dinara za super i 136,9 dinara za dizel, što po trenutnom tečaju u eurima iznosi 1,35 i 1,32 eura. To praktično znači da građani Srbije, trenutno, uz stanovnike Crne Gore plaćaju najskuplje gorivo na Balkanu.
Crnogorcima je skupo voziti automobile!
Najskuplje cijene goriva u Crnoj Gori su posljedica visokih državnih marži koje se kreću između 55,5 i 66,6 centi po litri goriva, što je za desetak posto više nego u zemljama regije, ne računajući Srbiju. U 2010. godini, prema službenim podacima, državna blagajna je od marži na gorivo prihodovala čak 97,80 milijuna eura, a u prva četiri mjeseca 2011. godine 24,17 milijuna eura. Vlada je u travnju odlučila da za određene potrošače snizi marže na ekodizel za 20 centi. Snižavanje cijene odnosi se na kompanije iz pekarske industrije, autoprijevoznike bez taksista, prerađivačku industriju i građevinarstvo.
Iako su nekada pripadali jedinstvenoj elektroenergetskoj mreži SFRJ, analiza pokazuje velika odstupanja cijene električne energije u zemljama bivše Jugoslavije.
Od država bivše SFRJ najskuplju struju plaćaju stanovnici Hrvatske – čak 9,61 centi po kWh. Prema podacima Eurostata, najjeftiniji kWh struje plaćaju građani Srbije, pa onda Bosne i Hercegovine 4,85 centi odnosno pet centi po kWh. Dok stanovnici Makedonije plaćaju struju po 6 centi, građani Slovenije plaćaju 9,19 centi za svaki utrošeni kWh. Cijena struje za domaćinstva sa u Crnoj Gori iznosi 7,2 centa po kWh, što praktično znači da je cijena kWh u Crnoj Gori u “zlatnoj sredini”.
Većinski vlasnik svih elektroprivreda bivše SFRJ je država, pa se niža tarifa struje u Srbiji i BiH tumači činjenicom da te države i dalje vode socijalnu politiku preko cijene električne energije. Slična stvar se može tvrditi i za cijene telefonskih usluga gdje se u Srbiji i Bosni također vodi socijalna politika preko cijene fiksnih telefonskih impulsa.
Od zemalja bivše SFRJ najskuplje telekomunikacijske usluge plaćaju stanovnici Slovenije, a najjeftinije stanovnici Srbije i BiH.
Prema podacima crnogorske Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, cijena fiksnog lokalnog poziva od tri minuta u Srbiji stoji 2,1 cent, dok je u Crnoj Gori višestruko skuplji i iznosi čak – sedam centi. U BiH impuls od tri minuta razgovora stoji tri centa, u Makedoniji i Hrvatskoj gdje se primjenjuju tržišni principi, cijena lokalnog telefoniranja u fiksnoj telefoniji iznose 5,1 odnosno 12 centi – za tri minuta razgovora.
U Sloveniji, minuta razgovora u fiksnoj telefoniji stoji 10 centi. U fiksnoj telefoniji u Srbiji cijena mjesečne pretplate nakon novog poskupljenja je 5 eura, koliko iznosi u BiH. U Crnoj Gori mjesečna pretplata iznosi 5,89 eura, dok je u Makedoniji 7,70 eura, Hrvatskoj 10,17, a najskuplje je u Sloveniji- 11,2 eura.
Mobilne usluge najskuplje u Sloveniji i Hrvatskoj
Usporedba cijena mobilnih usluga se, sukladno europskim propisima, vrši na osnovu OECD košarice sa niskim nivoom potrošnje, a ne na osnovu cijene minuta mobilnog telefoniranja i cijene slanja SMS-a. U Crnoj Gori cijena najjeftinije OECD košarice iznosi 4,86, dok u Srbiji ta cijena iznosi – jeftinih 3,44 eura, koliko stoji i u BiH.
U Makedoniji cijene najjeftinije OECD košarice iznose 5,17 eura, u Hrvatskoj 8, 40 eura. Slične cijene kao i u Hrvatskoj važe i u Sloveniji.
Dvadeset godina nakon raspada SFRJ, odnos cijena osnovnih životnih namirnica, goriva, struje, telefonskih usluga i zarada očigledno je takav da se može slobodno reći da najbolji standard imaju stanovnici Slovenije, dok se standard građana Crne Gore može svrstati negdje u sredini.
