Nije to išlo u prilog ni gospodarstvu (tko može platiti kamate od 12, 13 pa i do 17 posto), a ni bankama (kako će naplatiti tako skupe kredite kad već imaju ozbiljnih problema s naplatom), piše u listopadskom izdanju magazina Banka.
Jesu li kamate na štednju dosegnule plafon ili ima prostora za još bolje ponude kako bi banke došle do novih izvora financiranja, bilo da je riječ o nekom “zaboravljenom” novcu skeptičnih štediša, bilo da je riječ o izvanrednim zaradama ili preotimanju klijenata konkurentima?
Visoke kamate privlače i strance
U Volksbanci komentiraju kako nema prostora za daljnji rast kamata na štednju, a smanjena je i potražnja za kreditima, i to ponajprije građana. Kažu kako su zabilježili lagani porast štednje zahvaljujući uspješnoj turističkoj sezoni, što navode i u Hypo-Alpe-Adria banci, gdje također komentiraju kako je kod vodećih hrvatskih banaka dosegnuta maksimalna razina kamatnih stopa na depozite. Kamate na štednju, kažu, ne bi trebale rasti ni zbog toga što se njihov rast prelijeva na kredite. No podsjećaju kako su u svjetlu otežanog zaduživanja u inozemstvu za banke domaći izvori bili najbolje rješenje, a visoke su kamate privlačile i strance.
Glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević upozorava kako ukupni depoziti građanstva stagniraju još od trećeg tromjesečja prošle godine, a najviše ih je u eurima. Nominalne razlike u iznosu ukupnih depozita stanovništva koje se pojavljuju iz mjeseca u mjesec više su plod utjecaja promjene tečaja eura prema kuni nego realnih promjena u veličini ukupne štednje, kaže Starčević. Također skreće pažnju na povećanje oročene štednje uz istovremeno smanjivanje neoročene te povećanje devizne uz smanjenje kunske štednje. Uzrok su tih strukturnih promjena ponude atraktivnih kamatnih stopa na oročenu deviznu štednju, koja u usporedbi s ponudom u Eurozoni štedišama omogućuje postizanje i dvostruko boljih prinosa.
Bez povećanja standarda ne očekuje se veća štednja
Ponuda visokih kamatnih stopa na deviznu štednju, ističe Starčević, datira također s kraja trećeg tromjesečja prošle godine, kada su u jeku svjetske financijske krize promijenjeni pravci kretanja kapitala na svjetskom tržištu. Starčević prognozira da će na kretanje ponude kamatnih stopa za depozite u budućnosti djelovati dva osnovna procesa – smanjivanje potražnje za kreditima u pravcu smanjivanja kamatnih stopa i mogućnosti povećanja priljeva kapitala iz inozemstva, ovisno o percepciji hrvatskog rizika.
Što se tiče štednje građana, u Raiffeisen banci ne očekuju povećanje ukupnog iznosa depozita bez povećane zaposlenosti ili povećanja plaća, za što ne vide mogućnost ni u sljedećoj godini.
U Banco Popolare Croatia također smatraju da kamate na depozite više neće rasti s obzirom na to da već predstavljaju velik trošak bankama. Banke su se posljednjih mjeseci natjecale sa što većim bonusima radi pridobivanja klijenata iz konkurentskih banaka, čak i u uvjetima kada im to nije bilo isplativo.
Turistička sezona svakako će pridonijeti rastu depozita u bankama, no generalno smatraju kako je, što se tiče slobodnih sredstava građana za štednju, limit vrlo blizu.
