U sindikatu kažu da njima plaće možda ne kasne pet mjeseci uzastopno kao u Kamenskom, ali kasne po mjesec, dva nakon čega nešto dobiju pa opet kreće iščekivanje i natezanje s upravom i vlasnicima. Samo u srpnju iznos neplaćenih obveza zbog kojih su tvrtke u blokadi skočio je za milijardu kuna, od početka godine za 3,5 milijardi kuna. Podaci Fine otkrivaju da je najaktivnija u kažnjavanju dužnika država – čak polovica blokirane svote neplaćeni su porezi i doprinosi.
Prečaci za plaću
Država je tu donekle u povlaštenoj poziciji jer njezina potraživanja imaju prednost, dok ostali čekaju u redu ili koriste druge, sve slabašnije mogućnosti da dođu do svog kapitala. Nenad Šepić, sudac Visokoga trgovačkog suda, kaže da imaju strašan priljev novih predmeta i tužbi za naplatu potraživanja.
– Nitko nikome više ne plaća. Tuženici nemaju novca, otežu i nastoje prolongirati obvezu, a tužitelji nemaju druge načine nego tužiti – kaže sudac Šepić. No stara boljka sporog sudovanja mnogima će doći glave jer trgovački sudovi trenutačno rade na predmetima koji su pristigli 2007. godine.
– Prosječan spor za naplatu potraživanja mogao bi se riješiti za četiri do šest mjeseci, ali mi smo opterećeni starim predmetima – kaže Šepić te objašnjava da su trgovački sudovi dobili nalog da rješavaju stare predmete neovisno o vrijednosti spora. Proizlazi da će tužbe koje sada stižu na naplatu doći na red tek 2013. godine.
Treba početi od novih slučajeva
– Sa stajališta interesa ekonomije i poduzetnika bilo bi korisnije da radimo nove predmete jer bi to uvelo više reda – kaže Šepić.
Budući da su sudovi usko grlo, raste pritisak na Vladu da nešto učini i iz poduzetničkih i iz radničkih krugova. Sindikalist Ozren Matijašević kaže da u većini blokiranih poduzeća nema sindikata, jer bi u protivnom bilo daleko više buntova sličnih onome u Kamenskom. Prije desetak godina blokirane su tvrtke koristile razne prečace da bi isplatile plaće, pa i žiro-račune sindikata, no sada je to mnogo teže. Poduzetnici kažu da je prebacivanje imovine na druge pravne subjekte i slanje prezadužene tvrtke u stečaj jedan od načina na koji problematični vlasnici bježe od stvorenih dugova i obveza. Država tome planira doskočiti tako što će (opet) vlasnicima loših tvrtki zabraniti da osnivaju nove, no oni će tome lako doskočiti tako što će otvarati tvrtke na rodbinu i prijatelje. Trgovačke sudove zatrpat će i obveza upisivanja vlasnika 18 tisuća društava s ograničenom odgovornošću u sudski registar, što će stajati 30-ak milijuna kuna.
Skraćen postupak
Taj posao mora biti gotov do kraja listopada. Poduzetnici tvrde da je cijena od 1600 kuna za taj upis preskupa. Ovaj tjedan promijenjen je Stečajni zakon kako bi se skratila stečajna procedura nad tvrtkama bez zaposlenih, a očekuje se i niža cijena pristojbe koju mora platiti subjekt koji predlaže stečaj.
