Kineske vjetroelektrane – prijetnja ili pomoć svjetskoj ekologiji?

Kina je prema Greenpeaceu i Global Wind Energy Councilu (GWEC) druga zemlja prema uvođenju vjetroelektrana u energetske kapacitete zemlje.

Kina se 2009. obvezala kako će između 2005. i 2020. postupno smanjivati primarnu proizvodnju energije iz fosilnih goriva tako da bi do kraja zadanog perioda trebali participirati sa samo 15 posto.

Kinezi trebaju prevladati još neke objektivne teškoće transformacije društva na nove izvore energije – infrastruktura treba povezati nove vjetroelektrane, transformatore za upotrebu u kućanstvima… Zato su s jednom od svjetskih lidera u industriji vjetroelektrana, Danskom, dogovorili stratešku suradnju kako bi unaprijedili standarde u industriji.

Prijetnja s Istoka

Priča pak ima i svoju drugu, tamniju stranu. Kineski razvoj u svemu, ubrzan i intenzivan, remeti svako tržište u kojem Kinezi počnu igrati značajnu ulogu. Primjer je nekih klasičnijih tržišta autoindustrija, gdje su cijene čelika i aluminija rasle nekoliko puta zbog pojačane potražnje iz Kine.

Problem nastaje kada Kinezi žele nešto čega realno nema dovoljno – rijetkih elemenata. A još veći problem (s gledišta Zapada) jest činjenica da upravo Kinezi imaju najveće zalihe rijetkih elemenata, poput neodimija, rastezljivog i mekog metala koji se rabi u izradi superjakih magneta u turbinama vjetroelektrana. Matematika je jednostavna – Kinezi žele vjetroelektrane, željet će i neodimij. A to nije jedini rijetki metal oko kojeg se visokotehnološke nacije bore.

Era tržišnih ratova?

Argentina i Čile opskrbljuju zemlje Zapada kobaltom, magnezijem i litijem. Geopolitički analitičari ističu važnost odmicanja od Kine u smislu ovisnosti o uvozu rijetkih metala a sve češće se spominju i tržišni ratovi – najsvježiji je primjer eskalacija u odnosima Kine i Japana – pozadina je upravo kineski pritisak na Japan, čija je high-tech industrija potpuno ovisna o uvozu iz Kine.

Činjenica je da se u svakoj novoj Toyoti nalazi oko 14 kilograma rijetkih metala – i svi oni moraju biti iskopani negdje. Svijet, čini se, ulazi u novu eru sukoba – trgovinsko-političkih, a u mračnijoj prognozi i vojnih.