Koliko smo ranjivi pred krizom?

U sjedištu Svjetske banke u Washingtonu u utorak je predstavljen izvještaj “Previranja u 20: Recesija, oporavak i reforme u srednjoj i istočnoj Europi te bivšem Sovjetskom Savezu”.

Brzi rast standarda ima svoju cijenu

U izvještaju se ocjenjuje da su mnoge od tih tranzicijskih zemalja danas dobro integrirane u globalna tržišta te se ističu dobre, ali i loše strane te integriranosti.

Ubrzano dostizanje životnog standarda Zapadne Europe u zemljama koje su iskusile duboku ili dvostruku tranzicijsku recesiju krajem devedesetih godina 20. stoljeća, koje su omogućile banke kreditiranjem u vrijeme neuobičajeno visoke globalne likvidnosti, vodilo je visokom rastu, ali i stvorilo ozbiljne makroekonomske neravnoteže kada su se te zemlje suočile s globalnom krizom 2008./09. godine.

Fiskalna politika kao sidro

Dug s kratkoročnim dospijećem dostigao je krajnje visoke vrijednosti. No nisu sve financijski integrirane zemlje bile jednako ranjive.

Njihovo iskustvo sugerira da strože fiskalne politike, ne izolirajući nužno zemlju od krize, mogu igrati stabilizirajuću ulogu čak i kad neravnoteže ne potiču iz javnog sektora, navodi se u priopćenju Svjetske banka u povodu objave izvještaja.

Više na Business.hr