Austrijska ministrica financija Maria Fekter jučer je u Bruxellesu bezuspješno pokušala uvjeriti Europsku komisiju da posrnuloj austrijskoj banci Hypo Alpe Adria treba više vremena za prodaju ogranaka u jugoistočnoj Europi u sklopu kontroliranog gašenja poslovanja.
“Nismo sada utvrdili rokove već smo razmijenili detalje. S time sada možemo dalje raditi. Dogovorili smo da tehničke detalje što prije razmotri i radna skupina”, kazala je Fekter u Bruxellesu nakon razgovora s povjerenikom EU-a za zaštitu tržišnog natjecanja Joaquinom Almunijom.
Europska komisija pojačala je u posljednje vrijeme pritisak na vladu u Beču da ubrza proces preustroja posrnule banke, u koju je od kraja 2008. do kraja 2012. ubrizgano ukupno 2,2 milijarde eura državne pomoći. Ove godine dobit će i dodatnih 700 milijuna eura.
Tome valja dodati i 16,5 milijardi eura državnih jamstava za kredite, koje uglavnom čine jamstva austrijske savezne zemlje Koruške za nekadašnju zemaljsku banku.
Almunia je sredinom ožujka poručio vladi u Beču da je banci potreban “opsežniji preustroj, kontrolirana likvidacija ili plan za kontrolirano gašenje”.
Banka je u 2012. imala aktivu od 33,8 milijardi eura. Nenaplativi krediti i dalje iznose 9,4 milijarde eura.
Iz Austrije upozoravaju da bi ubrzana prodaja ogranaka u jugoistočnoj Europi, uključujući onaj u Hrvatskoj, već u sljedećih nekoliko mjeseci, prouzročila dodatne troškove i zahtijevala dodatne novčane injekcije iz državnog proračuna.
Trenutna podjela banke, odnosno njezino zatvaranje, stajala bi najmanje šest milijardi eura, strahuju u bančinom okruženju, ukazujući na prateće aktiviranje jamstava i slom internog financiranja u koncernu.
Uprava naglašava da trenutno nije moguće prodati ogranke u jugoistočnoj Europi, dakle u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji, na koje otpada trećina ukupne aktive banke, više od polovine zaposlenih, 80 posto filijala i 90 posto klijenata.
U ožujku Hypo je upozorio da ubrzana prodaja ogranaka na Balkanu ne bi bila dobar potez s obzirom na “isušeno” tržište i recesiju u toj regiji. Priželjkivali su produljenje roka za do pet godina.
