Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Komentari

Kreativna industrija u Europi zbog pandemije izgubila trećinu prihoda

S prometom od 643 milijarde eura u 2019. godini, kulturne i kreativne industrije su u smislu ukupnog prometa predstavljale 4,4% BDP-a EU.

S prometom od 643 milijarde eura u 2019. godini, kulturne i kreativne industrije su u smislu ukupnog prometa predstavljale 4,4% BDP-a EU. Međutim, uslijed COVIDa-19 se dogodio nagli pad te je u 2020. godini kulturno i kreativno gospodarstvo izgubilo oko 31% svojih prihoda. Pokazali su to rezultati najnovije studije koju je provela revizorsko – konzultantska tvrtka EY za Europsku udrugu društava autora i skladatelja (GESAC).

Jedna od najsnažnijih industrija prije pandemije

O dosadašnjem značaju kulturne i kreativne industrije za EU, više nego dovoljno govori podatak da su od 2013. godine njihovi ukupni prihodi porasli za 93 milijarde eura i za gotovo 17%. U tom razdoblju kulturna i kreativna industrija su u EU otvorile otprilike 700.000 novih radnih mjesta, uključujući autore, izvođače i druge kreativne radnike te su na kraju 2019. zapošljavale više od 7,6 milijuna ljudi.

„Kreativne i kulturne industrije su, što je i studija potvrdila, bitan faktor u ekonomijama EU. Ne samo što je to industrija s visokim potencijalom izvoza, nego ostvaruje i dodanu vrijednost i podržava sve ostale industrije. Ako gledamo kroz psihološke elemente onda je to industrija koja utječe i na wellbeing ljudi“, rekla je Ida Pandur, starija menadžerica u EY-u Hrvatska.

O važnosti kulturnog sektora govori i podatak kako preko 90% tvrtki predstavljaju mala i srednja poduzeća dok je 33% radne snage samozaposleno. To je više nego dvostruko u odnosu na cjelokupno europsko gospodarstvo, u kojem je 14% radne snage samozaposleno. Zahvaljujući ovakvim uspjesima, kulturne i kreativne industrije su se u 2019. godini, prema broju radnih mjesta, našle uz bok prijevoza i logistike (10.3 milijuna), turizma (10.7 milijuna) i građevinarstva (12.1 milijun).

Težak udarac u 2020.

Prema studiji EY-a koja je obuhvatila 10 temeljnih kulturnih i kreativnih sektora, u 2020. godini, promet kulturne i kreativne industrije u EU je smanjen na 444 milijarde eura, što je neto pad od 199 milijardi eura ili 31% u odnosu na 2019. godinu. Shodno tome, kulturno i kreativno gospodarstvo je jedno od najsnažnije pogođenih u Europi. Tek je nešto bolje prošlo od avio-prijevoza, ali je zato značajnije pogođeno od turizma, koji je imao gubitke od 27% te automobilske industrije s gubitkom od 25%.

„Kulturna industrija je u očima investitora nažalost često tretirana kao non-essential, a velikim dijelom se oslanja i na fizičku prisutnost pa je samim time za vrijeme COVID-19 krize teško pogođena“, kaže Pandur.

Ida Pandur

Udarni valovi COVIDa-19 se osjećaju u svim kulturnim i kreativnim sektorima, a ponajviše u izvedbenoj umjetnosti s padom od 90% u odnosu na 2019. godinu, potvrdilo je istraživanje. Izrazito je pogođena i glazba s padom od 76% dok su vizualne umjetnosti, arhitektura, oglašavanje, književnost, novinski nakladnici i audiovizualni sektor pali za 20% do 40%. Pri tome je industrija video-igara jedina koja se održava unatoč pandemiji.

„Razumijevanje digitalnih mogućnosti u okviru industrije, a samim time i edukacija dionika industrije i jačanje kompetencija te međusobna suradnja i podrška ostalih sektora, je ono što će osigurati da industrija dalje nastavi rasti i postane otpornija na bilo koje vrste nadolazećih izazova. Brža veza, visoka rezolucija, i daljnji razvoj AR i VR tehnologija, svako novo iskustvo poput koncerata u sklopu video igara može to iskustvo činiti još konkretnijim, a ujedno i otpornim na pandemiju”, zaključuje Pandur.

Obnova kulturne i kreativne Europe

Kriza COVID-19 imat će snažan i dugotrajan utjecaj na čitav vrijednosni lanac kulturne i kreativne industrije. U nedostatku značajnog nastavka off-line proizvodnje, distribucije i promocije u 2021. godini, sposobnost kulturne i kreativne industrije da održi i poveća ulaganja u nove projekte, stvaranje i inovacije bit će ozbiljno ugrožena. Puno govori i podatak iz nedavnog izdanja EY Future Consumer Indeks, gdje je 46% ispitanika odgovorilo kako se još mjesecima neće osjećati ugodno otići na koncert, a čak 21% i godinama

Kao rezultat detaljnog istraživanja i intervjua koje je proveo EY, a na temelju mišljenja stručnjaka i organizacija koje predstavljaju kulturnu i kreativnu industriju, utvrđena su tri izazova kao prioriteti za oporavak i rast kreativne ekonomije.

Prvi izazov su Financije, a podrazumijeva osiguravanje snažne javne financijske potpore i promicanje privatnih ulaganja u kulturna i kreativna poduzeća, organizacije, poduzetnike i kreativce.

Drugi izazov je nazvan Osnaženje i odnosi se na promoviranje raznolike kulturne ponude EU kroz osiguravanje čvrstog pravnog okvira, koji omogućuje razvoj privatnih ulaganja u proizvodnju i distribuciju. Ovaj okvir pri tome pruža poslovnim subjektima potrebne uvjete za adekvatan povrat ulaganja investicija i jamči odgovarajući prihod za autore i kreativce.

Treći izazov je Utjecaj i predstavlja upotrebu kulturne i kreativne industrije te umnožene snage milijuna njihovih individualnih i kolektivnih talenata, kao glavnog pokretača socijalne i društvene tranzicije u Europi.

Preporučujemo

Novosti

Svjetsko tržište aplikacija za mobilne uređaje iz godine u godinu rapidno raste. Do 2014. godine predviđa se kako će dosegnuti nevjerojatnih 58 milijardi dolara.

Izdvojeno

Kratice su u poslovnom svijetu postale dio svakodnevne komunikacije, a engleske skraćenice gotovo su u potpunosti zamijenile nekadašenje nazive kojima smo se koristili prije...

Financije

Većini ljudi primamljiva je pomisao da iz svog naslonjača mogu pratiti tržište, ulagati i, naravno, zarađivati.

Izdvojeno

Malo čiji sandučić elektronske pošte ne krije barem jednu odbijenicu poslanu nakon testiranja ili razgovora za posao.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.