Rasipanje hrane tj. odbacivanje hrane koja se još uvijek može iskoristiti aktualna je i prioritetna tema. U proizvodnji, distribuciji i skladištenju hrane iskorištavaju se prirodni resursi, a moguće se proizvode i negativni utjecaji na okoliš. Pitanja sprečavanja nastanka otpada od hrane važna su i sa socijalnog gledišta.
Programom za održivi razvoj do 2030. Ujedinjenih naroda iz 2015. godine određen je cilj smanjenja rasipanja hrane po stanovniku za polovinu na razini maloprodaje i potrošača te smanjenje gubitaka hrane duž cijelog lanca proizvodnje i opskrbe.
Kako su neke studije pokazale da se u pojedinim zemljama Europe bacaju sve veće količine hrane (npr. u Ujedinjenom Kraljevstvu baca se trećina ukupnih količina hrane), zemlje članice Europske unije (EU) zalažu se za uvođenje mjera sprečavanja nastanka otpada od hrane – u primarnoj proizvodnji, u preradi i proizvodnji, u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane, u restoranima i na mjestima na kojima se poslužuje hrana te u kućanstvima.
Neke od potrebnih mjera ugrađene su u tzv. Paket propisa za kružno gospodarstvo – Akcijski plan („Zatvaranje kruga — akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo“ -COM(2015) 614 final) te Prijedlog za izmjenu Direktive 2008/98/EZ o otpadu (Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
Velika će se važnost pridavati provođenju kampanja za podizanje svijesti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Poticati će se razmjena informacija između dionika, na primjer razmjena primjera dobre prakse (na primjer: http://ec.europa.eu/food/safety/food_waste/good_practices/index_en.htm ).
Poticati će se daljnje definiranje pravila i mjera kojima se olakšava darivanje hrane te provedba mjera kojima se potiče uporaba nekadašnjih prehrambenih proizvoda kao resursa za hranu za životinje (a da se pritom ne ugrozi sigurnost hrane za ljude i za životinje).
Posebno se u tom kontekstu spominje potreba da se potrošačima pojašnjavaju načini uporaba oznaka datuma na proizvodima. Primjer je oznaka „najbolje upotrijebiti do“ koja se često pogrešno tumači kao datum isteka roka, zbog čega često dolazi do odbacivanja sigurne i jestive hrane. Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji sa Hrvatskom agencijom za hranu i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu provelo istraživanje o razumijevanju prosječnog hrvatskog potrošača o informacijama na hrani. Izdana je brošura „Razumijevanje informacija na hrani i stav potrošača o bacanju hrane…. te nekoliko korisnih savjeta za potrošače“ koja sadrži korisne savjete koji potrošaču mogu olakšati razumijevanje informacija na deklaracijama kao i savjete za smanjenje bacanja hrane u kućanstvu.
U okviru europskog projekta FUSIONS kojim se promovira efikasno korištenje hrane i sprečavanje nastanka otpada od hrane izrađena je procjena prema kojoj EU-28 godišnje proizvodi oko 88 milijuna tona otpada od hrane, što prosječno iznosi 173 kg po stanovniku. Procjena je da 20% ukupno proizvedene hrane postane otpad. Sektor koji najviše doprinosi nastanku otpada od hrane su kućanstva, ugostiteljstvo i maloprodaja (70%), dok preostalih 30% čini otpad od hrane iz djelatnosti proizvodnje i prerade hrane.
Radi određivanja potrebnih aktivnosti na razini EU, Europska komisija (DG SANTE) osnovala je Radnu skupinu za otpad i rasipanje hrane. Nositelj aktivnosti u Hrvatskoj je Ministarstvo poljoprivrede, Uprava kvalitete hrane i fitosanitarne politike, koja će u Hrvatskoj koordinirati aktivnosti pripreme nacionalne politike za prevenciju i smanjenje otpada od hrane, posebno u dijelu podizanja svijesti javnosti i potrošača i provedbu kampanja.
Ministarstvo poljoprivrede radi na uspostavi sustava doniranja hrane kroz Zakon o poljoprivredi (NN 30/15) i Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje (NN, 119/15) koji je donesen u listopadu 2015. godine.
Pravilnikom se propisuju detaljni uvjeti, kriteriji i načini doniranja hrane i hrane za životinje, uvjeti koje mora ispunjavati posrednik u doniranju hrane i hrane za životinje, uvjete koje mora ispunjavati posrednik i krajnji primatelj donacije te sadržaj i način vođenja Registra posrednika u doniranju hrane (posrednici prikupljaju hranu i/ili hranu za životinje dobivenu od donatora te je daju krajnjem primatelju).
Donirati se može samo hrana koja mora biti prikladna za prehranu ljudi i/ili životinja te ispunjavati sve zahtjeve sigurnosti, odnosno zdravstvene ispravnosti hrane sukladno propisima. Donatori i posrednici dužni su voditi i odgovarajuću evidenciju o doniranju kako je propisano odredbama Pravilnika.
Ministarstvo financija donijelo je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, 130/15) kojim se donacije hrane oslobađaju PDV-a.
U području gospodarenja otpadom za koje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, uvođenje mjera za sprečavanje nastanka otpada od hrane očekuje se po donošenju novog Plana sprečavanja nastanka otpada koji čini sastavni dio Plana gospodarenja otpadom 2016-2021.
Otpad od hrane čini značajan udio u biootpadu (Biootpad- biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda), a šire i u ukupnom biorazgradivom (Biorazgradivi otpad – otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom (npr. papir i karton, zeleni otpad od održavanja javnih površina, kuhinjski otpad, otpad od hrane, tekstil, drvo itd.) otpadu za kojeg su postavljeni ciljevi smanjenja odlaganja na odlagališta, a koji su propisani Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13).
Potrebno je stalno mjeriti napredak prema postizanju cilja smanjenja otpada od hrane.
Praćenje podataka temeljem propisa iz područja gospodarenja otpadom u nadležnosti je Hrvatske agencije za okoliš i prirodu koja će podatke o otpadu dostavljati svake dvije godine u Eurostat. Zasad je izvješćivanje za otpad od hrane na dobrovoljnoj osnovi, dok se na razini EU ne izradi metodologija za prikupljanje podataka, određivanje količina i utvrđivanje zajedničkih pokazatelja za otpad od hrane koja će omogućiti ujednačeno praćenje na razini država članica (za sada na tu temu postoji jedinstveni Vodič sa metodologijom izračuna količina otpada od hrane pripremljen kroz projekt Fusions ) (FUSIONS- Food waste quantification manual to monitor food waste amounts and progression, 2016).
Naime, iako su prema Katalogu otpada samo dvije vrste otpada specificirane kao isključivo otpad od hrane (ključni brojevi: 20 01 08 – biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina i 20 01 25 – jestiva ulja i masti), otpad od hrane može biti prisutan sa različitim udjelima u još dvadesetak vrsta otpada. U zemljama članicama EU, udio otpada od hrane u miješanom komunalnom otpadu najčešće se kreće između 20 i 30% – razlike između pojedinih zemalja članica objašnjavaju se razlikama u životnom standardu, kulturi kao i razlikama u gospodarenju otpadom.
Prvo (dobrovoljno) prikupljanje podataka o otpadu od hrane 2012. godine provedeno je u okviru projekta Eurostat-a. U projektu je sudjelovala Hrvatska agencija za okoliš i prirodu koja je podatke prikupila putem redovne prijave podataka u Registar onečišćavanja okoliša te statističkog istraživanja koje je obuhvatilo preko 3.000 tvrtki iz poljoprivrednog sektora, prerađivačke industrije (proizvodnja hrane, proizvodnja pića), uslužnog sektora (trgovine, hotele, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića), te sakupljače komunalnog otpada. Prema navedenom projektu, procjenjeno je da godišnje u miješanom komunalnom otpadu (ključni broj 20 03 01 ) završi oko 300.000 tona otpada od hrane. U sklopu projekta izrađena je brošura Sprječavanje nastanka otpada od hrane prilikom obavljanja turističko-ugostiteljske djelatnosti, koja je namijenjena restoranima, hotelima, kantinama, poslovnim udrugama u ovome sektoru, ali je primjenjiva i na primjerice, fakultete, škole, bolnice i slične ustanove u kojima se također pripremaju i/ili poslužuju hrana i piće, pa i na kućanstva. Priručnik, između ostalog, daje određene informacije i preporuke vezane za sprječavanje nastanka otpada od hrane prilikom nabave, skladištenja, pripremanja hrane i pružanje usluga prehrane.
Za Verlag dashöfer d.o.o. Jasna Kufrin dipl.ing.geo. (www.zastitaokolisa.dashofer.hr)
S ponosom Vas pozivamo na izuzetno zanimljivu Konferenciju – Novi izazovi u gospodarenju otpadom i zaštiti okoliša koja će se održati 22.9.2016. u Zagrebu. Sve detalje možete pronaći na linku:
www.seminari.hr/konferencija-gospodarenje-otpadom-i-zastita-okolisa-productsem425/?wa=WWW16KON425PR
