Europska unija, zajednica europskih država, koja je nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo još 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske), a formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine, stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji koji je poznat kao Ugovor iz Maastrichta, od prije dva dana broji 28 država članica. Tako je Hrvatska postala dio zajednice koja se prostire na 4.325.675 kilometara kvadratnih, a broji oko 507 milijuna stanovnika.
S pristupom u EU hrvatskim građanima u svakodnevicu se unose nove mogućnosti, niz promjena i brojna nova pravila. Tako su između ostalog, ukinute sve carine na robu iz EU, na graničnim prijelazima sa susjedima iz Unije dovoljna je osobna iskaznica, na raspolaganju nam je novac iz fondova EU, tržište rada je puno veće, a hrvatski studenti mogu studirati u bilo kojoj državi EU pod istim uvjetima kao i građani te države. Nova pravila i zakoni su brojni, ali i vrijeme prilagodbe građana na iste.
Kako ćemo se mi naviknuti na štošta drugačije, novi ”must have” u EU, tako ćemo se naučiti koristiti prednosti koje nam ona pruža.
No, Hrvatska, kao i svaka druga članica, u EU unosi svoje posebnosti. Pod geslom Unije koje glasi ”Sloga u različitosti” jasno je koliko se raznolikih zemalja okupilo pod plavom zastavom s 12 žutih zvjezdica.
Najmanja površinom od članica je Malta, a najveća Francuska. Razlika u broju stanovnika među pojedinim članicama također je vrlo izražena pa se kao najmnogoljudnija zemlja u EU ističe Njemačka, a najmanja ponovno je Malta. Prema određenim kriterijima, najbogatijom zemljom smatra se Luksemburg dok je najsiromašnija Rumunjska. Hrvatska zauzima, nažalost, također mjesto među top tri najsiromašnije. Koliko će se toga promijeniti s našim članstvom, vidjet ćemo.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, o prirodnom kretanju stanovništva Republike Hrvatske u 2012., Hrvatska ”broji” 41.771 živorođenih i 51.710 umrlih, što označava prirodni prirast od -9 939. Zaključak – mali smo. Nestajemo. Sklopljenih brakova je bilo 20.323, a razvedenih 5.659. ”E, nije se razvodilo u moje vrijeme”, reći će naši najstariji sugrađani, ali možda se i to promijeni u EU. Ako plaće budu bolje, a struja jeftinija, manje ćemo se svađati jer će život biti lagodniji.
Tu valja napomenuti, kao što svi znamo, koliko su mišljenja oko ulaska u EU bila podijeljena, a jedan od najvećih strahova bio je, ili još uvijek je, upravo gubitak identiteta. No, Hrvatska je postala 28. članica i evo prolazi drugi dan članstva. Osjećate li se drugačije? Europski?
Lijepa naša je otvorila vrata prema prelijepoj Jadranskoj obali, jednom od najljepših i najčišćih mora na svijetu, prema odredištima koja su ubrojana u svjetsku baštinu, nacionalnim parkovima, prirodnim ljepotama i četiri klime kojima se ne mogu svi pohvaliti. Bogata kulturna baština, umjetnost, znanje, običaji, tradicija, narječja, kumice s Dolca, licitarsko srce, paški sir, čipka, maslinovo ulje, janjetina, pekmez…ili je sada džem?!
Ali šalu i ”strahove” na stranu. Našu posebnost, ljepote, prošlost i običaje nam nitko neće oduzeti. Na vama je samo da, kao i do sada, podučite i prenesete tradiciju na mlađe članove svojih obitelji, koji će prilikom studiranja u nekoj od članica, svojim kolegama i prijateljima iz Danske, Irske, Nizozemske pričati koliko je lijepa Lijepa naša, a nijedan sir nema okus kao onaj paški!
