Unatoč nepovoljnim makroekonomskim pokazateljima, proračunski prihodi su lani bili 2,3 posto veći nego 2011., rekao je ministar financija Slavko Linić, izvještavajući Sabor o izvršenju prošlogodišnjeg državnog proračuna, prvog proračuna Vlade Zorana Milanovića.
“U usporedbi s 2011., zaključujemo da je proračun u prihodovnoj strani lani bio 2,3 posto veći, uz dva posto manji gospodarski rast, iako nije bilo moguće naplatiti sve prihode”, rekao je Linjić.
Odbacio je tvrdnje o poreznoj presiji Vlade, podsjetivši da su veći porezni prihodi gospodarstvenicima omogućili dva reprograma poreznog duga, otpis kamata i financijsku konoslidaciju kroz predstečajnu nagodbu.
“Ne, samo smo bili daleko odgovorniji. Dobili smo veću odgovornost, nikakvu presiju”, tumači Linić.
Iako je potvrdio da su porezni prihodi dijelom povećani zbog većeg PDV-a, ustvrdio je da su pad potrošnje domaćinstava i industrijske proizvodnje bili veći od rasta PDV-a.
Proračunski rashodi lani su iznosili 119,8 milijardi kuna, što je za oko 1,3 posto manje nego godinu ranije.
Linić je kazao da nije bilo bitnih smanjenja davanja za zaposlene, da su rashodi smanjivani na neracionalnim subvencijama.
“Ali imali smo povećanja na rashodima na kamate, tako da su naše uštede preko 2,8 milijardi, kad promatramo ukupna smanjenja bez ovog povećanja. Sve to rezultiralo je deficitom od 3 posto u centralnom poračunu i ukupnim deficitom od 3,4 na konsolidiranoj razini države”, rekao je Linić.
2012. okarakterizirao je kao godinu krize i negativnih rezultata makroekonomskog okruženja, u kojoj je Vlada nizom mjera pokušala pomoći privatnom sektoru da preživi.
“U bitci za održavanje radnih mjesta i pokretanje investicija Vlada mijenjala fiskalnu politiku, smanjili smo za dva indeksna poena doprinose u zdravstvu, naknade za šume, vodni doprinos i spomeničku rentu. Svjesni da investicija bez kapitala ne ide, donijeli smo odluku o oslobađanju poreza na reinvestiranu dobit, a rezultati pokazuju da su gospodarstvenici zadržali 1,1 milijardu kuna na ime ove olakšice..”, pobrojao je Linić.
Kad je riječ o tvrtkama u državnom vlasništvu, Linić je kazao kako je Vlada prošle godine očekivala uspješnije investiranje, ali da je cijela godina potrošena na restrukturiranje.
Podsjetio je i da privatni sektor, unatoč osiguranom novcu, nije izvršio svoje obveze u cestogradnji te ocijenio da je građevinski sektor u problemima zbog loših ulaganja u izgrađene, a neprodane stanove i poslovne prostore te zemljište koje nije privedeno svrsi.
“Posljednje četiri godine gospodarski je rast ostvaren jer je dobar dio privatnog kapitala ulagao u nekretninske poslove, iako su oni već ranije u Americi i Europi prepoznati kao rizični. Poduzeća su se zadužila, ne plaćaju obveze i ugrožavaju svoje zaposlene”, rekao je Linić.
Zastupnici HDZ-a pokušali su raspravu o lanjskom proračunu “proširiti” i na stanje financija u prvom polugodištu ove godine, tvrdeći da su podaci alarmantni i zabrinjavajući, da su predstečajne nagodobe zapravo grublji oblik pretvorbe i privatizacije, da nije točno da Vlada nije znala kakvo je stanje u državi.
Ministar Linić odbio je HDZ-ove pokušaje i ocjene.
”Podaci koje ste objavili o izvršavanju državnog proračuna u 2013. godini su alarmantni i zabrinjavajući”, istaknula je Martina Dalić. kazala je kako je 2013. rezultat mjera i vođenja ekonomske politike Slavka Linića te mu savjetovala: ”Važnije je što ćete poduzeti i kako ćete poduzeti od onog što je bilo u protekloj godini”.
[infopunkt 6934 2]
”Vama je, očito, osnovno plašiti građane, zašto ih niste izvjestili o dugovima i zašto nisu u knjigama”, Linić je uzvratio Martini Dalić i kazao: ”2012. je rezultat rada Vlade na čelu sa Zoranom Milanovićem”.
[infopunkt 6934 3]
Ivan Šuker je također prozvao Linića, ”Ministre, nije točno da niste znali kakvo je stanje u državi kad ste došli”. Rekao je kako treba gledati obiteljsku košaricu, kako ”plin morate kupiti, struju morate kupiti jer bez toga ne možete živjeti, a upravo su tu cijene otišle gore” te pozvao na razgovor, bez svađe.
[infopunkt 6934 4]
”Nikada nisam rekao da nismo znali što nas čeka, zašto izmišljate”, Linić je upitao Šukera.
[infopunkt 6934 5]
Popijač je iznjeo mikroekonomske podatke. ”Vi optužujete sve druge pa i poduzetnike koji ne razumiju vaše fenomenalne gospodarske pomake”, izjavio je te istaknuo kako nije točno da je Linić proveo rasterećenje gospodarstva jer je ono poraslo te i u ovoj godini vidimo posljedice toga.
[infopunkt 6934 6]
Linić je svoj odgovor Popijaču započeo riječima: ”Vidim da vam je do svađe. Volim se svađati pa vam neće biti lako” te mu savjetovao da se ne bavi lažnim podatcima.
[infopunkt 6934 7]
U velikim predstečajnim nagodbama imamo nove vlasnike, svi koji su uzrokovali prekomjerno zaduživanje i neefikasnost, nisu ostali vlasnici tvrtki, odgovorio je Duji Marasoviću.
Zajedno s izvješćem o izvršenju proračuna, Sabor raspravlja i o reviziji izvršenja koja je i ove godine Ministarstvu financija dala uvjetno mišljenje.
Uz poruku – ne ponovilo se, Hrvatski sabor minutom je šutnje danas odao počast žrtvama Srebrenice.
Prije 18 godina dogodila se srebrenička tragedija, kao završni čin četverogodišnjeg ratnog pakla u kojem se našla Republika BiH, podsjetio je Nedžad Hodžić (klub nacionalnih manjina).
U Srebrenici je više od osam tisuća muškaraca u dobi od 12 do 77 godina odvojeno od ženskog dijela svojih obitelji i likvidirano na najbrutalniji način, rekao je Hodžić.
“Ubijeni su muževi, očevi, sinovi, braća, unuci i djedovi. Supruge majke, kćeri, sestre, unuke i bake potrpane su u autobuse i protjerane na neka druga mjesta negdje kamo one ne pripadaju. Srebrenica je očišćena od Srebreničana”, podsjeća Hodžić.
U zaštićenoj zoni, uz prisutnost snaga Unprofora, u srcu Europe i na pragu 21. stoljeća počinjen je genocid, ističe zastupnik kluba manjina.
Podsjeća da su tijela žrtava pokapana u masovne grobnice, pa prebacivana u tzv. sekundarne kako bi se zameo trag zločina.
Hodžić je izrazio pijetet žrtvama srebreniičke tragedije, sućut članovima njihovih obitelji.
Ustvrdio je kako je Europa iz vremena srebreničke tragedije zatvarala oči i nije željela vidjeti svakodnevnu patnju i bol na stotine tisuća pa i milijuna ljudi.
Europa toga vremena mogla je spriječiti višegodišnju ratnu tragediju u BiH, ali i Hrvatskoj, ali to nije učinila, rekao je Hodžić dodajući kako će pitanje zašto to nije učinila lebdjeti nad Europom u njenoj budućnosti.
“To je sramota koju će osjećati svaki pošteni europljanin uvijek kada se prisjetimo Srebrenice”, kaže zastupnik i primjećuje kako je i šutnja također odgovor.
Upravo zato što tadašnja Europa nije spriječila rat i genocid, Hodžić je pozvao kolege da današnjoj Euopi i svijetu kažu da sjećanje i pijetet nisu dovoljni.
Današnja Europa može i mora biti jamac mira, može i mora imati otvorene oči i može i mora u slučaju potrebe na vrijeme reagirati, poručio je Hodžić.
[infopunkt 6934 8]
Zastupnici danas na reverima nose cvijet Srebrenice koji podsjeća na razmjere srebreničke tragedije.
