Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

EU fondovi

Lobisti u EU projektima – ljudi koji donose milijune eura

Iako većina Hrvata nije upoznata s konceptom lobiranja, ono je i te kako zaživjelo u EU. Posebice se to ističe upravo u pitanjima EU fondova, gdje je proces lobiranja za pojedine projekte potpuno normalna i očekivana stvar. Osobe koje lobiraju za projekte pojedinih konzorcija pri Europskoj komisiji – lobisti, vrlo su cijenjeni i odlično plaćeni stručnjaci. O njihovim sposobnostima i rezultatima ovisi dobivanje sredstava za velike infrastrukturne projekte od nekoliko stotina tisuća pa do nekoliko desetaka milijuna eura…

Iako većina Hrvata nije upoznata s konceptom lobiranja, ono je i te kako zaživjelo u EU. Posebice se to ističe upravo u pitanjima EU fondova, gdje je proces lobiranja za pojedine projekte potpuno normalna i očekivana stvar. Osobe koje lobiraju za projekte pojedinih konzorcija pri Europskoj komisiji – lobisti, vrlo su cijenjeni i odlično plaćeni stručnjaci. O njihovim sposobnostima i rezultatima ovisi dobivanje sredstava za velike infrastrukturne projekte od nekoliko stotina tisuća pa do nekoliko desetaka milijuna eura...

Dobar primjer kako unovčiti potencijalno dobre projekte pokazuju veliki međunarodni konzorciji koji prijavljuju svoje projekte u Okvirnom programu 7, poznatijem kao FP7. Dobivanje većih i značajnijih iznosa iz tog programa nije prepušteno slučaju kao što se to laicima katkad čini.

Korporacijski lobisti

Svaki ozbiljan konzorcij koji očekuje ozbiljna sredstva ima svog lobista koji često obavlja i funkciju pregovarača u fazi potpisivanja ugovora o financiranju. Konzorcij pripremi projekt, o tome informira svog pregovarača pa on može krenuti u akciju.

Zbog toga i ne čudi kako pojedini DG-ovi u Europskoj komisiji prije isteka natječaja znaju da će određeni kozorciji prijaviti projekte. Ujedno posjeduju informacije o sadržaju projekata, a lobisti često iskorištavaju svoja dobra poznanstva da mjerodavne osobe u pojedinim DG-ovima dodatno informiraju o značenju i važnosti projekta.

Takvo lobiranje čini razliku između onih koji su svjesni koliko je potrebno uložiti da kvalitetan projekt uspije i dobije sredstva te onih koji očekuju da će samim činom prijave njihov projekt biti prepoznat kao kvalitetan i, samim time, preporučen za financiranje.

Kako u tom pogledu stoji Hrvatska?

Iako mjerodavna tijela konstantno ističu potrebu za poticanjem znanosti, istraživanja i inovacija, u praksi se pokazuje da su potencijalni prijavitelji EU projekata uglavnom prepušteni sami sebi.

Većina nacionalnih fondova, posebice onih namijenjenih poduzetnicima, nemaju sredstava koja bi poslužila prijaviteljima u početnoj fazi njihovih projekata, a poticaji i naknade koji su, na primjer, donedavno bili isplaćivani uspješnim sudionicima programa FP7 ukinuti su zbog recesije.

Hrvatska nema ured u Bruxellesu koji bi lobirao za projekte u kojima sudjeluju hrvatski partneri. U tijelima državne uprave mjerodavnima za takva pitanja čelne osobe uglavnom nisu upoznate s važnošću ostvaranja takvoga ureda i ne znaju za koje ciljeve, kod koga i zašto bi lobirale. Katkad se napori prijavitelja da od države izvuku poneki tračak lobističkog potencijala prozivaju skrivenim najerama, pogodovanjem i korupcijom.

Hrvati marginalizirani?

Nažalost, takvo nas razmišljanje stavlja u vrlo lošu poziciju kada je u pitanju dobivanje sredstava iz programa zajednice. Domaći su prijavitelji uglavnom marginalizirani na europskom tržištu i dovedeni u situaciju da čekaju poziv za ulazak u neki veliki konzorcij, a osnivanje vlastitih konzorcija i pokretanje incijative iz Hrvatske uglavnom ne ostvaruje dobre rezultate. Hrvatski partneri dosad nisu koordinirali velikim projektom FP7 iako za to imaju kapaciteta jer ne postoji lobističko ozračje i napori koji bi im to omogućili.

Pojednostavnjeno, ako Hrvatska želi da predstavnici poslovnog, znanstvenog i javnog sektora aktivno sudjeluju u programima zajednice te pokupe iz njih značajnija sredstva, morat će im pružiti snažnu podršku i dati zamašnjak investicijama, razvoju i istraživanju.

To svakako uključuje kvalitetnu procjenu dosadašnjeg sudjelovanja hrvatskih partnera u programima zajednice i aktivno uključivanje u europska zbivanja na tom terenu. Dosadašnje aktivnosti na tom području mogli bismo naznati pukim zadovoljavanjem forme i plaćanjem članarine za sudjelovanje u određenom programu.

I za kraj, da biste dijelili kolač, morate biti oko stola na kojem ga se reže, a po mogućnosti i peče. Priče o tome da moramo bolje iskoristiti sredstva iz europskih fondova više nikome ne koriste. Potrebna je proaktivnost i rad.


Napisao

Pročitajte još:

Ljudski resursi

U prilogu donosimo 7 koraka pomoću kojih ćete djelovati uvjerljivo, te se prezentirati i pokazati kako ste osoba koja posjeduje integritet.

Komentari

'Recite nam nešto o sebi' je pitanje koje nećete moći izbjeći ni na jednom intervjuu za posao.

Komentari

S eksplozijom e-trgovine raste i broj skladišta diljem svijeta. Naime, s procijenjenih 151.000 skladišta u 2020. očekuje se rast na 180.000 skladišta do 2025....

Komunikacija

Konflikti su više nego samo nesporazumi, naime kod konflikata pojedinci osjećaju prijetnju sebi, te stoga ne možemo misliti kako će nestati sami od sebe.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.