Ekonomski institut procjenjuje da Hrvatskoj i ove godine slijedi pad BDP-a, ali blaži nego što je bio prijašnje četiri, u kojima je nestalo 10 posto nacionalnog dohotka. Njegov analitičar Željko Lovrinčević komentira razloge za pad poreznih prihoda i kakve će biti daljnje posljedice za gospodarstvo i građane.
„Došlo je do potpuno nove situacije u državi. Porezni prihodi koji su vezani uz realna kretanja u gospodarstvu pune se slabije nego prošle godine, kao što su trošarine, carine, doprinosi i porez na dobit. Jedini porezni prihod koji je u plusu je onaj od PDV-a zbog veće stope poreza od početka ožujka, većeg rasta cijena i zahvata u sivu ekonomiju. Prema mojim informacijama, prihodi od PDV-a u prva su dva mjeseca bili veći 6 do 7 posto, ali podbacili su svi drugi porezi, pa do kraja godine rezultat može biti nominalno blago smanjenje poreznih prihoda u odnosu na prihode iz prošle godine. To je nova situacija u državi, dosad su porezni prihodi rasli, što, naravno, otvara pitanje rashoda, o čemu ministar Linić nije govorio“, rekao je Željko Lovrinčević za Večernji list.
„Nove zamke dolaze od promjene obračuna PDV-a nakon ulaska u EU jer se PDV više neće plaćati ulaskom robe na carinu nego nakon prodaje. Zbog toga bi odgoda uplate u proračun mogla iznositi i do pola milijarde kuna i ovogodišnji će proračun ostati bez tog novca. Druga će nepoznanica biti utjecaj smanjenja PDV-a na turizam na prihode tijekom ljetnih mjeseci“.
Hoće li Vlada u drugom rebalansu ići na snažnije rezanje rashoda?
„Očekujem da će se javni dug povećati za 4 postotna poena u odnosu na prošlu godinu, a to znači da će bez jamstava prijeći razinu od 60 posto BDP-a. Samim time aktivirat će se i EU mehanizam utvrđivanja neravnoteža, što će značajno utjecati na izgled proračuna u 2014. godini. Povećat će se pritisak na prodaju javne imovine, ali sad ne vidim prostor za značajniji prihod iz tog izvora“, predviđa Lovrinčević te na pitanje što čeka građane kaže: „Pad standarda i zaposlenosti. U odnosu na prošlu godinu, broj radnih mjesta smanjit će se za 5 do 10 tisuća. U sivoj ekonomiji krije se određeni amortizer i zahvatom u taj dio Vlada može ublažiti pad poreznih prihoda, ali ne i izbjeći ga. Istraživanja su pokazala da je u hotelima i ugostiteljstvu bilo oko 30 posto sive ekonomije“.
