Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Lifestyle

Maja Matas: Bit dobrog dizajna je da bude jednostavan, a poseban

Maja Matas rođena je u Osijeku, a od studija živi u Zagrebu. Diplomirana je dizajnerica i doktorica znanosti.

Maja Matas

Maja Matas, hrvatska dizajnerica i doktorica znanosti, autorica brojnih nagrađenih kreativnih radova za respektabilne klijente

Imate vrlo impresivan životopis. Možete li ukratko opisati svoj put u dizajn?

Moje školovanje je mješavina interdisciplinarnog umjetničkog područja i tehničke znanosti. Diplomirala sam industrijski dizajn s vizijom da ću razvijati nove fizičke proizvode. Tijekom godina mogu reći da sam se posvetila na jednom puno širem području, a to je razvijanje brendova – od osmišljavanja samog imena, preko vizualnog identiteta i njegove primjene, do razvoja proizvoda, dizajna ambalaže, te kompletnog offline i digitalnog oglašavanja.

Do 30 godine završila sam i poslijediplomski doktorski studij kroz koji sam počela predavati kolegije iz tržišnih komunikacija na nekoliko fakulteta u Hrvatskoj i inozemstvu. Prvu dizajnersku praksu sam stekla u velikoj agenciji, zatim sam jedno vrijeme radila kao freelance dizajner a nakon toga se zaposlila u trgovačkom lancu kao in-house voditelj odjela korporativnog identiteta. Nakon nekoliko godina sam prihvatila još jednu in-house ulogu, ovoga puta kao voditelj dizajna privatne robne marke. I sada je evo prošla prva godina kako vodim svoju agenciju za razvoj brendova Amblem. Uz to sam aktivna i u akademskoj zajednici kao znanstvena suradnica na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Mogu reći da sam imala veliku znatiželju sagledati ulogu dizajnera iz svakog dostupnog kuta.

Sudjelujete na prestižnom festivalu oglašavanja Clio, jedan od najcjenjenijih festivala u Americi i jedan od najvažnijih festivala u svijetu kojeg zovu Oscar oglašavanja. Iznimna je čast sudjelovati i biti jedina članica iz Hrvatske. Kako je došlo do mogućnosti sudjelovanja na festivalu?

Primila sam poziv od organizatora festivala za sudjelovanje u ulozi članice žirija u Design craft mediju ovogodišnjeg festivala. Naravno da sam odmah prihvatila, jer nisam htjela propustiti priliku biti dio tako značajnog festivala za kreativnu industriju. S još osam kreativnih direktora agencija iz Sjeverne Amerike, Kolumbije, Ujedinjenog Kraljevstva i Poljske ocjenjivala sam kreativnost u korištenju tehnika i vještina pri stvaranju oglašivačkih kampanja. One su bile podijeljene u tri velike kategorije: business to business, proizvod ili usluga, te društveno odgovorni projekti.

Specifično smo ocjenjivali dizajn vizuala (grafike, ilustracije, fotografije), animaciju, tipografiju te copywriting. Redom su to radovi najrespektabilnijih svjetskih brendova iz područja tehnologije, retaila, auto industrije, kulture itd. najvećim dijelom iz Amerike. Tijekom ožujka i travnja smo u nekoliko etapa naposljetku odabrali najbolje među najboljima za 2022. godinu. Bilo je jako zanimljivo vidjeti kako se mišljena članova žirija podudaraju iako dolazimo iz sasvim različitih sredina. Sami radovi su naravno bili i vrlo inteligentni i inspirativni i lijepo je doživjeti onaj AHA trenutak kada misliš da je sve već na neku temu rečeno.

Kao članica žirija sudjelovali ste na brojnim prestižnim festivalima oglašavanja. Koliko vam je to bitno i izazovno sudjelovati kao član žirija?

Biti dio Clio awards festivala je definitivno velika čast, ali izdvojit ću još dvije specifične manifestacije.

Naime, sudjelujem već nekoliko godina na A’design competitionu na Jazeru Como u Italiji. To je najveći svjetski festival dizajna. Projekti koji su prijavljivani su pretežito bili iz područja Europe i Azije i pregledala sam ih na tisuće. Ocjenjivanje mnogobrojnih raznovrsnih kreativnih rješenja je izuzetno zanimljivo, ali i izazovno i vremenski vrlo zahtjevno jer zahtjeva mnogo koncentracije. Veliku vrijednost vidim u tome da u nekoliko dana imam uvid u aktualne trendove u dizajnu iz različitih kultura.

Osim A’design-a izdvojila bih i AdVenture europsko natjecanje na kojem studenti oglašavanja prijavljuju svoja rješenja na zadanu temu. U godini kada sam ja bila članica žirija zadatak je bio osmisliti digitalnu kampanju za podizanje svijesti o posljedicama korištenja tehnologije za blokiranje oglasa, tema koja je izazvala mnoge debate. Među 70-ak timova odabran je pobjednik koji je nagrađen odlaskom na festival oglašavanja Cannes Lions. Sudjelovanja na festivalima u ulozi člana žirija nudi u kratkom vremenu širok uvid u trenutno stanje tržišta i načina na koji brendovi komuniciraju, smatram da je to velika vrijednost. Osim toga je prilika za nova poznanstva među kreativcima iz cijelog svijeta.

Osvajali ste brojne nagrade i priznanja za svoj rad na brojim festivalima. Možete li istaknuti najrelevantnije, a koji imaju poseban značaj u vašem radu?

Istaknula bih jednu od prvih nagrada u profesionalnoj karijeri, te jednu od najaktualnijih. Iako sam i tijekom studija osvojila nekoliko priznanja struke, prva nagrada kao formirana dizajnerica mi je dodijelila New Yorkškaa platforma Core77 prije 10-ak godina. Konceptualni dizajn ambalaže za čaj koji sam osmislila i napravila prototip u svojoj garaži dobio je pohvale da je inovativan te da oplemenjuje proizvod i čini ga jedinstvenim i prepoznatljivim.

S druge strane, jedna od posljednjih nagrada je iz 2020. za dizajn kolekcije nakita, International design award iz Los Angelesa. To je prvi puta da sam se okušala u dizajnu modnih predmeta i to zato što osobno nisam mogla u Hrvatskoj pronaći nakit koji je kvalitetan a jednostavan. Upravo iz tog razloga iznimno sam ponosna što sam ostvarila suradnju s hrvatskom zlatarnom, koji ručno izrađuje nakit iz zlata i srebra. Projekt je nastao iz ideje o nakitu za koji nije potreban poseban trenutak, nastao je naziv linije Now, s popratnom kampanjom za osvještavanje života u trenutku. Dobiti svjetsko priznanje za tako osoban projekt je velika čast, no više od toga mi je značio komentar na nakit da je “Tako jednostavan, a poseban”, što je zapravo bit dobrog dizajna.

S obzirom na to da sam imala uvid u mnoge svjetske dizajnerske projekte, mogu zaključiti da su naši dizajneri vrlo kvalitetni i mogu konkurirati na bilo kojem svjetskom tržištu.

Koji su trendovi u dizajnu i koja je budućnost dizajna? Kolika je svjesnost o važnosti dizajna?

Velika aktualna tema je personalizacija – sadržaja, usluga, odnosa brendova sa svojim korisnicima no najveće promjene donosi razvoj digitalnog prostora. U dizajnu kao i cijeloj kreativnoj industriji sve će veći fokus biti na spoju fizičkog proizvoda ili usluge s digitalnim komponentama.

Počevši od sve veće uporabe jednostavnih QR kodova pa do oblikovanja unutar složenijih sustava koji su još u začecima (Metaverse, Blockchain tehnologija..). Tako da će se doživljaj okoline sve više seliti u više dimenzija paralelno. Pri toj digitalizaciji se ne smije zaboraviti najbitniji ljudski faktor koji je pokretač svega, a to je emocija.

Što se tiče svjesnosti o važnosti dizajna, aktivno radim na tome da se percepcija dizajna mijenja od dekoracije i čistog estetskog ugođaja, ka tome da je ozbiljan i važan čimbenik poslovanja, ključan u strateškom planiranju.

Kakva je situacija u hrvatskom dizajnu? Koliko su hrvatski dizajneri cijenjeni u svijetu?

Koliko prostora imam za odgovoriti na ovo pitanje? (smijeh)

Kada kažem da sam dizajnerica, svima je prva pomisao modni dizajn, jer je on najpoznatiji širokoj publici. No, mnogo je grana unutar dizajna poput vizualnih komunikacija, dizajna interaktivnih ili elektroničkih medija, industrijskog dizajna itd. Dizajn nije nešto što je rezervirano za usku skupinu ljudi već ga moraju svi razumjeti, on mora biti funkcionalan i estetski privlačan te stvarati dodatnu vrijednost proizvodu ili usluzi.

Što se tiče situacije u hrvatskom dizajnu je povezana sa situacijom u zemlji. Malo je tržište, malo tvrtki ulaže u dizajn proizvoda i brend komunikacije, tako je i manje prilika za dizajnere nego u svijetu. U inozemstvu postoji svijest o važnosti dizajna te njegovoj vrijednosti za razvoj gospodarstva. Čini mi se da su mnogobrojne strane tvrtke koje su došle na hrvatsko tržište počele biti motivator da se i domaće tvrtke pokrenu u tom pravcu razvoja, pogotovo u vidu brend komunikacije.

Što se tiče industrijskog dizajna ili dizajna proizvoda, težak je put od ideje do tržišta i, ako je riječ o samoiniciranim projektima, oni najčešće ostaju u fazi prototipa. Potrebno je stvoriti svijest o strateškoj važnosti dizajna u poslovanju, kako bi poduzetnici prihvatili projekte vođene dizajn principima. Nešto je bolja situacija na digitalnom području jer je više informatičkih tvrtki koje prepoznaju važnost dizajnera elektroničkih medija.

Sve u svemu, mnogo je tu još prostora za razvojne platforme, edukacije i promociju dizajnerske struke kako bi se afirmirala u Hrvatskoj. Isto tako kako nedostaje sustavna podrška državne uprave, tako nedostaje i adekvatna prezentacija hrvatskog dizajna u svijetu. S obzirom na to da sam imala uvid u mnoge svjetske dizajnerske projekte, mogu zaključiti da su naši dizajneri vrlo kvalitetni i mogu konkurirati na bilo kojem svjetskom tržištu. Shodno tome, pojedinci koji se ili zaposle u inozemstvu ili rade za inozemne tvrtke, su itekako cijenjeni.

Pročitajte još:

Industrija

Sandro Užila jedan je od najtalentiranijih mladih dizajnera, dolazi iz Pule, a s tek navršenih 30 godina može se pohvaliti zavidnom listom vrhunskih projekata na kojim je imao prilike...

Komunikacija

Sizeovcima je pripalo zlato u kategoriji Pakiranje hrane i pića za ambalažu brašna Farina te srebro u kategoriji Pakiranje alkoholnih pića za Vina VK.

Lifestyle

Hrvatski brend odjeće od pletiva dobrih za okoliš i za kožu Brokula&Ž izravnije se okreće turistima u Hrvatskoj. Proizveli su majice s poznatim motivima...

Komentari

Iako se Borovo u posljednje vrijeme spominje poglavito u pozitivnom kontekstu osvježavanja proizvodnje i revitaliziranja starih hrvatskih tvornica, važno je sagledati i drugu stranu...

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.