Alatničari, autoelektričari, automehaničari, autoserviseri, bravari, dimnjačari, elektroinstalateri, elektromehaničari, frizeri, graditelji brodova, kemijski čistači, klesari, kotlari, krojači muške i ženske odjeće, krovopokrivači, krznari, kuhari, mesari, natkonobari, obućari, očni optičari, pedikeri, plinoinstalateri, precizni mehaničari, puškari, slastičari, staklari, stolari, strojobravari, tesari, trgovci, vodoinstalateri i instalateri grijanja i klimatizacije, zidari i zlatari – sve su to obrtnici koji svoju djelatnost ne smiju obavljati bez položenog majstorskog ispita. To je uvjet koji karakterizira sve tzv. vezane obrte, za razliku od slobodnih.
Ispit u četiri dijela
Majstorski ispiti državno su priznati ispiti regulirani Zakonom o obrtu i Pravilnikom o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita. Omogućuju najviši stupanj obrtničke izobrazbe u Hrvatskoj i njima se stječe najuglednije zvanje u obrtništvu – zvanje majstora obrtnika.
Majstorska diploma upisuje se u radnu knjižicu, a majstorski ispit sastoji se od četiri dijela:
a) izrade praktične zadaće i radne probe
b) provjere stručno-teorijskih znanja potrebnih za vješto obavljanje poslova primjerenih obrtu
c) provjere znanja iz gospodarstva i pravnih propisa o obavljanju obrta i poslovnim knjigama
d) provjere znanja potrebnih za poučavanje naučnika (teorijski i praktično).
Tko smije pristupiti polaganju majstorskog ispita?
1) osobe koje su položile pomoćnički ispit i propisano opće obrazovanje i imaju najmanje tri godine radnog iskustva u struci za koju žele polagati taj ispit
2) osobe s neodgovarajućom srednjom stručnom spremom ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje pet godina radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati ispit
c) osobe koje imaju odgovarajuću srednju stručnu spremu i najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.
