HNB je prozvao da iz njegova izvješća proizlazi da je aktualna gospodarska situacija “idilična i da možemo biti sretni što nam nije i gore”, te da ni jedan nacionalno osviješteni Hrvat ne može ostati “slijep i nijem” na loše makroekonomske pokazatelje, za koje je, istaknuo je, odgovorna i monetarna politika.
“Stablo lijepog lišća ali gorkih plodova”
– HNB-ovo stablo u medijima se kiti lijepim lišćem, ali plodovi tog stabla su gorki, a stablo se mjeri po plodovima, ne lišću – poručio je Marić.
Ocijenio je da monetarna politika, kojom upravlja HNB, već godinama potiče uvoz, a “ubija” izvoz i domaću proizvodnju, te da u vrijeme najveće gospodarske i financijske krize bankarskom sektoru dopušta veliki profit, od čega su 4,4 milijarde kuna samo prihodi od provizija i naknada kojih je u bankama čak 227.
Naknada za “dobar dan”
– Dobar dan – naknada, hoćete sjesti – naknada, doviđenja – naknada. Kao da HNB uživa da većina u Hrvatskoj ispašta, a pojedinci se sramotno bogate – rekao je Marić.
HNB je prozvao da ni jednu mjeru nije donio selektivno i ciljano, te da je novac od otpuštanja devizne pričuve darovao bankama, a ne gospodarstvu.
– Njihovi darovi nalikuju na udice”, rekao je, zamjerajući HNB-u i izostanak nadzora na što i koliko banke troše. Naveo je tako da predsjednik uprave jedne banke godišnje uprihodi 3,3 milijuna kuna, a drugi čak 5,2 milijuna, da milijuni odlaze na “saune, masaže, putovanja”.
Marić je HNB žestoko kritizirao i jer je, rekao je, dopustio “socijalnu diverziju i atentat na građane” izazvan kreditima u švicarskim francima, te što ni u vrijeme najveće krize od dobiti banaka u državnom proračunu nije završila ni kuna.
– Ne možete objasniti zašto ste zadali takav udarac Hrvatskoj, a trebali bi raditi u interesu Hrvatske – poručio je viceguverneru HNB-a Relji Martiću koji je predstavio izvješće, ističući da od njega (Martića) ne želi nikakve odgovore, jer je iznosio konstatacije, a ne postavljao pitanja.
Izlazeći iz dvorane, Martić je tek kazao kako može prihvatiti kritike o radu HNB-a, ali nikako ne one da ne radi u nacionalnom interesu. Novinarima nije želio davati nikakve izjave, rekavši tek da je mislio odgovoriti Mariću na sjednici, ali da mu to Marić nije dozvolio.
Da bi HNB više trebao pomoći državi u krizi i njezinom gospodarstvu te dio dobiti banaka vratiti u realni sektor smatra i Josip Friščić (HSS).
Suprotno raspravi o HNB-u, Marić je pohvalio izvješća o radu HANFA-e i Fine u prošloj godini.
[infopunkt 3378 2]
