Vježbajte
Neki od najvećih „eureka“ trenutaka u povijesti dogodili su se tijekom fizičkih aktivnosti – dok plivamo, trčimo za autobusom ili na planinarenju.
Mr. sc. Dragan Knežević, vlasnik poduzeća Alter Ars d.o.o. za dva poslovna područja: Promjene & Razvoja završio je Studij telekomunikacija, Rijswijk, Nizozemska. Svoju je poslovnu karijeru kao trener i coach započeo 1996. u Nizozemskoj gdje je završio i poslijediplomski studij iz Coachinga. Član je i Svjetske Federacije za coaching (ICF). Od 2004. živi i radi u Zagrebu.
Kretanjem do dinamike svijesti
Knežević preporučuje redovitu tjelovježbu:„Tjelesni napor i kretnja u podsvijesti potiču dinamiku naše stvarnosti, pitanje, problema i dilema. Kako se kretnjom mijenja percepcija na naše okruženje kao dio svjesnog procesa, tako se u podsvijesti mijenja percepcija na naše misli. Kretanje u tišini, naprimjer bez glazbe u pozadini ili vanjske buke, oslobađa put tih misli do svijesnog. U tom trenutku nam najednom postane nešto jasno, dobijemo nove ideje, dogodi se neka naša osobna ‘Eureka’ “ objašnjava Knežević.
Pilates metodu vježbanja kreirao je Joseph Pilates, rođen 1880. u blizini Dusseldorfa u Njemačkoj. Joe je kao dijete bio neotporan, nježnog zdravlja, patio je od astme, rahitisa i reumatske groznice i to ga je usmjerilo ka važnosti fizičke aktivnosti u prevenciji i liječenju bolesti.
Trčanjem do kompjutora
Prevladao je svoju fizičku limitaciju vježbama i body buildingom, postavši primjerom anatomske atraktivnosti do svoje 14. godine. Bio je uspješan u mnogim sportovima, uključujući skijanje, ronjenje i gimnastiku. Stvorio je vlastiti sustav vježbi koji je nazvao centrology, jer se vježbama aktiviraju mišići iz samog težišta tijela, donjeg trbuha i zdjelice. Među prvima je shvatio koliko je bitna tjelesno-psihološka integracija u uspješnom vježbanju.
Sir Clive Sinclair vježba svako jutro, čovjek koji je između mnogih izuma izmislio i ZX osobno računalo, ZX80, ZX81 i ZX Spectrum kaže: „Najbolje ideje dobio sam trčeći. Mozak je tada bistriji.» Dugo je bio zaokupljen dizajniranjem laganog bicikla. «To je problem s više složenih pitanja na koje treba naći dobre odgovore. Hoću li se koristiti magnezijem ili ugljičnim vlaknima? Koliko energije je potrebno za jedan okret kotača? I tome slično. Odgovori su mi došli tijekom trčanja.“
Držite olovku i papir uz krevet
Maštovita rješenja često nam dođu kad spavamo ili u polusnu, uglavnom u stanjima kad nam je podsvijest aktivnija, pokazali su neuroznanstvenici. „Kad je čovjek motiviran i zaokupljen rješavanjem nekog problema, u traženju mogućih rješenja nesvjesno sudjeluju i oni dijelovi mozga čije djelovanje ne možemo verbalizirati, ali ga od sredine 80-tih godina možemo prikazati metodama slikovnog prikaza aktivnosti mozga – naprimjer funkcionalnom magnetskom rezonancijom (fMRI),“ kaže prof.dr.sc. Goran Šimić s Hrvatskog instituta za mozak Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Međutim, koliko ste se puta do sada probudili usred noći zbog neke sjajne ideje, samo da biste slijedeći dan ustanovili da ste pola toga zaboravili? Rješenje za takve situacije je u držanju olovke i papira uz krevet i zapisivanju ideja odmah kad se pojave.
Penkalina četkica za zube
Svi izumi ne traže jednaku domišljatost i predznanje. Do nekih je izuma bilo razmjerno lako doći s malo promatranja i zdravorazumskog promišljanja, dok se do nekih nije moglo doći bez znatnog obujma prethodno stečenog znanja. Način kako se dolazi do izuma izgleda krajnje nepredvidiv. Kod izmišljanja zrakoplova poslužile su ptice s krilima kao uzor za oponašanje. Na području medicine mnogo je toga došlo slučajno. Nasuprot tome bilo je promišljenih usmjerenih istraživanja. Pojavljivanje izuma podudara se s područjem primijenjenih znanosti i odgovarajućih djelatnosti, ali i izvan njih.
Primjerice, mehanička olovka nije bila Penkalin prvi izum. Bio je to termofor (1903.) koji se danas drži pretečom termos boce. Iako patentiran taj je izum Penkali pokrao izvjesni Mayer iz Wolfenfelda te je na tržište plasirao termos bocu sa svojim imenom. Nažalost, to nije bio jedini slučaj krađe Penkalinih izuma. Dvije godine nakon termofora (1905.) Penkala je patentom uredu prijavio svoj novi izum – rotirajuću četkicu za zube. Do izuma je došao manje-više slučajno i to ponajviše zbog svoje kćerke. Mala Thea nije voljela prati zube te je prije svakog pranja bježala po kući kako bi izbjegla ovu neugodnu zadaću. Znala je čak i plakati kako bi izmolila da ne mora prati zube. Stoga je Penkala odlučio nešto poduzeti te je nakon nekoliko dana osmislio rotirajuću zubnu četkicu. Ukućanima se izum svidio i Penkala je prijavio svoje novo postignuće patentnom uredu.
