Predsjednik Nadzornog odbora slovenskog Mercatora Matej Lahovnik izjavio je za Slovensku televiziju da o vlasnicima tog trgovačkog lanca kao i o ponuđenoj cijeni ovisi hoće li uspjeti najavljeni novi pokušaj njegove prodaje.
“O mogućoj prodaji Mercatora odluku će donijeti vlasnici, no nije tajna da se većina njih već dulje vrijeme ne vidi u ulozi dugoročnih vlasnika te da želi prodati dionice”, rekao je Lahovnik za Slovensku televiziju, odgovarajući na upit hoće li Slovenija trebati prodati Mercator ili neku drugu veliku tvrtku u izravnom ili neizravnom vlasništvu države kako bi dijelom riješila proračunski manjak te osigurala novac za sanaciju banaka u državnom vlasništvu.
“Hoće li doći do prodaje ili ne naravno ovisi i od ponuđene cijene; hoće li se pojaviti neki kredibilan kupac s novcem”, kazao je Lahovnik.
Na upit je li Mercator već prije trebalo prodati, s obzirom da su vlasnici to već nekoliko puta pokušavali ali je prodaja zaustavljana, Lahovnik je rekao da je “lako biti general nakon bitke” te upozorio na trenutačno nisku cijenu Mercatorovih dionica na burzi.
Većinski vlasnici Mercatora, Pivovarna Laško i grupa slovenskih banaka, ujesen bi putem zajedničkog konzorcija trebali raspisati poziv za prikupljanje ponuda za kupnju 60 posto Mercatorovih dionica, objavili su u ponedjeljak slovenski mediji, pozivajući se na neslužbene informacije.
“Činjenica je da su cijene dionica sada bitno niže nego prije nekoliko godina”, dodao je Lahovnik, napomenuvši da to najviše brine ključne Mercatorove dioničare. Pivovarna Laško (PL) ima 23,34 posto Mercatorovih dionica, a istodobno i 400 milijuna eura obveza prema bankama, pa je najzainteresiranija za prodaju.
Prodaju državne imovine, poput Mercatora, Petrola ili Telecoma nije isključio ni Andrej Šircelj, predsjednik parlamentarnog odbora za financije i član Slovenske demokratske stranke (SDS), koju vodi premijer Janez Janša.
Na pitanje hoće li Slovenija morati prodavati Mercator ili neku drugu državnu kompaniju poput Petrola i Telecoma Šircelj je za Slovensku televiziju izjavio da nije rečeno da će Slovenija to morati učiniti, ali da je nešto od državne imovine potrebno prodati zbog kredibiliteta prema stranim investitorima.
Događalo se naime da su oni ostajali “kratkih ruku” nakon tendera na kojima su sudjelovali te nakon provedenog dubinskog pregleda poslovanja kompanija koje su željeli kupiti, pojasnio je Šircelj.
Dodao je kako se nada da će ujesen s opozicijom biti postignut konsenzus oko uvođenja zlatnog fiskalnog pravila u ustav, potom oko načina sanacije slovenskih banaka i oko strategije prema tvrtkama u državnom vlasništvu.
Slovenska vlada predlaže da se državnom imnovinom upravlja putem posebnog holdinga za upravljanje državnom imovinom, a da se banke saniraju osnivanjem agencije koja bi djelovala kao jedna vrsta “loše banke” i preuzela loša potraživanja banaka, ali i njihove investicije, pojasnio je Šircelj.
